POČAST ŽRTVAMA FAŠIZMA
Na komemorativnom skupu u povodu 80. obljetnice stradanja nevinih žrtava odana počast polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća pred kosturnicom u koju su pokopana tijela 478 stradalih iz sela Prkos zajedno sa oko tisuću pobijenih u obližnjoj šumi Brezje
U organizaciji Saveza udruga antifašista Karlovačke županije i Srpskog narodnog vijeća u selu Prkos Lasinjski upriličen je komemorativni skup u povodu 80. objetnice pokolja 1.500 nevinih žrtava koje su ustaše mučki ubile i masakrirale 21. prosinca 1941. godine. Žrtvama je odana počast polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća pred spomen-kosturnicom (rad arhitekta Aleksandra Freindenreicha) u koju su pokopana tijela 478 stradalih iz sela Prkos zajedno s oko tisuću pobijenih u obližnjoj šumi Brezje
Stradanje Prkosa uklapa se u opću golgotu tadašnjeg kotara Vrginmost u kome su tijekom NOR-a pobijene, poginule ili umrle 10.384 osobe – partizani i civili. Samo selo Prkos dalo je 119 partizana od kojih su 23 poginula, a njihova imena nalaze se na spomen kosturnici. Masakr u Prkosu bio je IVANU GORANU KOVAČIĆU, inspiracija za poemu „Jama“, a VLADIMIRU NAZORU za pjesmu „Majka pravoslavna“ (inače, na tom području su čamcem preko Kupe u partizane otišli Nazor i Kovačić).
Uz mještane, povratnike i njihovu rodbinu komemoraciji su nazočili poklonici antifašizma iz Karlovačke, Sisačko-moslavačke i Zagrebačke županije i Grada Zagreba. Današnja Republika Hrvatska nije stvorena na temeljima NDH, nego odlukama ZAVNOH-a, podsjetila je DANICA MIČIĆ, bivša dugogodišnja članica Općinskog vijeća Lasinja, kazavši kako je među žrtvama pokolja bilo 278 djece mlađe od 15 godina. Taj pokolj nije učinio pomahnitali pojedinac ili neformalna grupa krvnika u trenutku osvete, nego je sve ranije isplanirao i rukovodio realizacijom sam vrh tzv. NDH na čelu s poglavnikom Pavelićem. Dodala je da su tada u Prkosu pobijene 572 osobe, a pobijeni su i mještani iz srpskih naselja Stipana, Drugog Sela, Trpče i Sjeničak. U spomen-kosturnici u Prkosu su posmrtni ostaci 478 žrtava.
Načelnik Općine Lasinje MARIO PERČIĆ izrazio je žaljenje za počinjene zločine i nadu da se takvo što nikad neće ponoviti niti zaboraviti. Karlovački dožupan DEJAN MIHAJLOVIĆ rekao je da su na tom području ljudi stradali od neljudi, od „ljudskih zvijeri“, te da je s današnje točke gledišta nemoguće shvatiti kako je takav čin uopće bio moguć. Za spomen-kosturnicu je kazao da je to i učionica na otvorenome, u kojoj posebno mladi naraštaji mogu naučiti što je čovjek u stanju učiniti čovjeku. „Naš sustav obrazovanja je, nažalost, zakazao i ne uči djecu o tome što se događalo u Drugome svjetskom ratu. Zato imamo stanje da naši đaci ne znaju je li vojska NDH ili ona antifašistička, to jest partizani, prava, oslobodilačka vojska“. Moramo širiti istinu, ali ne s namjerom da nekoga osuđujemo i mrzimo. Ako tako činimo, onda nam je uzalud ovamo dolaziti“, zaključio je Mihajlović.
Podsjetimo, stvarajem tzv. NDH 1941. godine i uspostavom ustaške vlasti, dio Korduna omeđen rijekom Koranom od izvora do Slunja i cestom Plitvička jezera-Slunj, našao se u potpunom okruženju ustaških garnizona i oružanih postaja. Paveliću nije bilo teško u tom okruženju izvršiti zlodjela prema srpskom narodu (u tom okruženju je oko 90% srpskog stanovništva). Oko četiri tisuće ustaša, domobrana i žandara u velikoj ofenzivi koncem 1941., trebalo je uništiti partizanske snage u kotaru Vrginmost i Petrovoj gori, koje su prijetile da prošire požar narodnog ustanka u hrvatske krajeve preko Kupe prema Zagrebu i Žumberku. Ofenziva je počela u noći 20./21. prosinca 1941. godine iz pravca Lasinje i Bučice. Najprije je opkoljeno srpsko selo Prkos koje je do temelja spaljeno i uništeno. Samo u tom selu ubijeno je 478 stanovnika. U nastavku ofenzive od Dugog Sela do Bovića uhvaćeno je i ubijeno još oko tisuću ljudi. Ustaške metode ilustrira i slučaj žandarmerijskog narednika u Lasinji PETRA NIKOLIĆA, Hrvata, u prvi mah zadovoljnog stvaranjem NDH, koga su ustaše ubile zajedno sa ženom i dvoje djece, jer je pokušao pismom (kojeg su se ustaše domogle) upozoriti stanovnike Prkosa o pripremanom ustaškom napadu. Akciju je vodio ANTE MOŠKOV, a u Bović je došao i sam ANTE PAVELIĆ želeći ustašama podignuti moral, jer operacija baš i nije išla po planu. Četvrti partizanski bataljun koji je djelovao na širem području sjeveroistočnog dijela Korduna, pomrsio je ustašama nakanu i izvukao iz obruča oko 15 tisuća stanovnika i sigurno ih razmjestio na Petrovoj gori. Nakon deset dana akcija je obustavljena. Partizani nisu uništeni, a ustanak se razbuktao.
Sličnih zločina i nasilja nad nevinima bilo je, nažalost, na ovim prostorima i u ratnim zbivanjima od 1991.-1995. godine. Prkos je prije Drugog svjetskog rata imao oko 700 stanovnika, a 1991., oko 130 ljudi. Svi su oni izbjegli za vrijeme Oluje. Novi rat (devedesetih) uzeo je danak u svim selima u okolini – selo Lasinje krajinske su formacije temeljito opljačkale 1991., a slično je prošao i Banski Kovačevac, u kome je pobijeno desetak mještana – Hrvata. U Prkosu Lasinjskom sada živi pedesetak ljudi, uglavnom staraca koji su se vratili iz izbjeglištva.
Bojan Mirosavljev
