Savez antifašističkih boraca
i antifašista Republike Hrvatske

Prije 80 godina: Fašistički “Blitzkrieg” završio je ispred Moskve

Foto: https://hr.hoiantown.org/publication/1134748/

Ovaj put prisjećamo se jednog od značajnih vojnih uspjeha Crvene armije na prijelazu iz 1941. u 42., koji je ujedno značio i kraj fašističke “Blitzkrieg”-strategije: Bitku za Moskvu.

Još u kolovozu 1941. Hitler je, nakon procjene situacije od strane Glavnog stožera vojske, izdao direktivu da se Moskva, kao središte države, naoružanja i transporta, mora zauzeti prije početka zime. U skladu s tom direktivom, njemački Wehrmacht je 2. listopada 1941. započeo svoju operaciju zauzimanja sovjetske prijestolnice, ofenzivom grupe armija Centar na zapadnu, pričuvnu frontu. Suprotno planovima, vremenski uvjeti i vojni otpor sovjetskih snaga spriječili su brzo napredovanje. Ipak, još početkom prosinca, Glavni stožer vojske vjerovao je da su sovjetske snage “trenutačno” nesposobne za protunapad u dijelu Središnje grupe armija bez ulivanja značajnih pojačanja.

To je bilo u suprotnosti s uspješnom reorganizacijom vojne obrane u zapadnom predgrađu Moskve od sredine listopada, koju je organizirao armijski general Georgij K. Žukov.

Velika ofenziva na području Kalinjinske i Zapadne fronte 5. prosinca ne samo da je uspjela zaustaviti napredovanje Wehrmachta, već je u ofenzivnoj operaciji, koja je trajala do 7. siječnja 1942., Crvena armija napredovala sve do kao 250 km zapadno na fronti širokoj oko 1000 km.

Budući da nije mogao procijeniti borbenu snagu Crvene armije, Hitler je sredinom prosinca zabranio svako povlačenje uz obrazloženje da “veliki pokreti izbjegavanja… dovode do potpunog gubitka teškog naoružanja i opreme”. Wehrmacht je stoga trebao biti “prisiljen na fanatični otpor na svojim položajima”.

Usprkos takvim parolama “držati se” Hitler je bio prisiljen priznati neuspjeh vojne kampanje naredbom o povlačenju 15. siječnja 1942. Prvi put nakon 1939. Wehrmacht je, naviknut na pobjedu, doživio težak poraz koji je uništio mit o njegovoj nepobjedivosti. Gubici njemačkog Wehrmachta iznosili su oko 500.000 mrtvih ili ranjenih, plus najmanje 100.000 ljudi izgubljenih od ozeblina, plus 1.300 tenkova, 2.500 topova i preko 15.000 motornih vozila.

Ipak, ne zaboravljamo velike napore sovjetskog naroda u Moskvi i drugim mjestima za obranu domovine. U Moskvi su se ljudi pripremali za mogućnost zračne akcije. Radi zaštite, sovjetski borbeni bataljuni i komsomolske brigade okupljeni su u pojedinačnim vojarnama. Do listopada 1941. iz grada je evakuirano gotovo dva milijuna ljudi. U gradskim četvrtima osnovane su radničke bojne. Mnoga umjetnička djela iz muzeja i Kremlja – čak i Lenjinovo tijelo – premještena su iz grada na sigurno na Istok. Kako bi se osigurala proizvodnja naoružanja, preko 200.000 radnika i njihovih radnih mjesta preseljeno je na istok.

Pod odgovornošću general-pukovnika Pavela A. Artemjeva organiziran je moskovski civilni obrambeni sustav, preostalo stanovništvo mobilizirano za ukopavanje i utvrđivanje, a radničke bojne podignute i naoružane. Artemjev je također bio odgovoran za industrijsku proizvodnju, transport, komunikacije i opskrbu stanovništva hranom.

Ova vojna pobjeda u bitci za Moskvu, koja je izborena na prvim crtama bojišnice, uz pomoć sovjetskog naroda na domaćem frontu, dovela je do značajnog uspona u partizanskoj borbi na okupiranim područjima Sovjetskog Saveza.Taj važan simbol pobjedivosti fašističke prijetnje shvatili su i u Sjedinjenim Državama, koje su se upravo suočile s napadom na Pearl Harbor.

Međunarodni savez antifašista(FIR)/ SABA RH

Share on facebook
Facebook
Share on email
E-mail

Kategorije

Najave