Savez antifašističkih boraca
i antifašista Republike Hrvatske

Predmet spoticanja

U programu bivše gradske vlasti i kurikulumima iz 2019. nedostaju sržne teme obrazovanja za demokraciju i ljudska prava. Nedostaju nacionalne manjine, odnosno nema izrijekom njihovog spominjanja, zatim edukacija o rodnoj ravnopravnosti, nema ništa o klimi i klimatskim promjenama, kaže Mario Bajkuša koji uz Karin Doolan i Damira Bakića za Novosti govori o uvođenju Građanskog odgoja i obrazovanja u zagrebačke škole

Neke škole u Osijeku već su uvele Građanski odgoj i obrazovanje (foto Dubravka Petrić/PIXSELL)

Najava zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića uoči početka nove školske godine o promptnom uvođenju pilot-projekta Građanskog odgoja i obrazovanja kao izvannastavne aktivnosti za sve zainteresirane osnovne i srednje škole kojima je osnivač Grad Zagreb dočekana je uglavnom dobronamjernim kritikama, pa i od onih koji već godinama zagovaraju uvođenje odgoja i obrazovanja za ljudska prava u školski sustav. Tako je GOOD inicijativa, koja okuplja nekoliko desetaka organizacija civilnog društva, stava da je Tomaševićeva odluka pomalo ishitrena i da učenici i odgojno-obrazovni radnici zaslužuju bolje od nedovoljno pripremljenog i na brzinu donesenog programa.

S druge strane, takozvani eksperti s radikalne desnice hvataju se za imbecilne teorije poput one da će građanski odgoj dio mladih skrenuti s puta kojim kroči većina hrvatskog naroda. Kroči, baš pravo! Pa eto nam već razloga za njegovo uvođenje, i to ne samo kao izvannastavne aktivnosti, već kao obaveznog zasebnog predmeta. Bauk građanskog odgoja nakon vremena mira ponovno kruži Hrvatskom.

Postojeći program na koji, između ostalog, u svojoj kritici ukazuje GOOD inicijativa, napisala je lanjske jeseni sedmeročlana radna skupina koju je imenovao još Milan Bandić. Otkrilo se da je program (na)pisala i ugledna članica desnog Hrasta Nevenka Lončarić-Jelačić, inače zaposlenica Agencije za odgoj i obrazovanje (AZOO), ustanove koja je u lipnju ove godine donijela pozitivno mišljenje za dotični dokument naziva “Program rada za učitelje/nastavnike provoditelje izvannastavne aktivnosti ‘Građanski odgoj i obrazovanje’ za osnovne i srednje škole Grada Zagreba”.

Što će od navedenog programa ubuduće usvojiti Možemo! nije još poznato. No zato je poznata izjava hadezeove Dubravke Brezak Stamać, ravnateljice Agencije za odgoj i obrazovanje, koja je kazala da je aktualna priča oko građanskog odgoja ispolitizirana, da je obitelj temelj (naših) vrijednosti i da je učenike nemoguće naučiti kritički misliti (sic!).

Bilo kako bilo, program što ga je donijela Bandićeva radna skupina vezuje se sadržajno uglavnom za već postojeće međupredmetne teme koje se provode u nastavi prema Kurikulumu građanskog odgoja za osnovne i srednje škole koji je u siječnju 2019. donijelo Ministarstvo znanosti i obrazovanja.

Ostatak zagrebačkog programa pati od brojnih manjkavosti i nedorečenosti pa bi bilo najbolje napisati ga iznova. U tom slučaju, ali i mimo njega, nova zagrebačka vlast mora imenovati povjerenstvo koje će izraditi novi kurikulum za zagrebačke škole u kojima bi, dakako u onim zainteresiranim, najavljeni pilot-projekt Građanskog odgoja i obrazovanja krenuo ipak u drugom polugodištu, kako je to u ispravku svoga navoda najavio Tomašević.

Karin Doolan (Foto: Marin Tironi/PIXSELL)

O manjkavostima postojećeg programa bivše gradske vlasti upitali smo sociologinju Karin Doolan, inače koordinatoricu za obrazovanje platforme Možemo!, koja je odmah naglasila da je poželjno da postoji kurikulum u kojem se jasno navode ciljevi koji se žele postići, odgojno-obrazovni ishodi, odnosno koja su to znanja i vještine koje bi učenici trebali usvojiti kroz taj predmet i preporuke kako da se oni usvoje u smislu načina poučavanja i učenja te oblika vrednovanja ishoda.

– No nisu razrađeni drugi elementi kurikuluma, kao što su odgojno-obrazovni ishodi ili načini vrednovanja ishoda. Dodatno, nejasna je logika odabira određenih ključnih sadržaja, a neki su sadržaji i nedostatni. Jedan je detalj primjerice da se navode različiti tipovi političkih stranaka, a ne spominju se i zelene stranke. Čini mi se važnim također mapirati različite aktere koji mogu sudjelovati u usavršavanju nastavnog osoblja za izvođenje predmeta. U usvojenom dokumentu navedena je samo Agencija za odgoj i obrazovanje, dok primjerice u Rijeci važnu ulogu u tom procesu imaju i organizacije civilnog društva – kaže Doolan za Novosti.

Nejasna je logika odabira određenih ključnih sadržaja, a neki su sadržaji i nedostatni. Primjerice, navode se različiti tipovi političkih stranaka, a ne spominju se zelene stranke – primjećuje Karin Doolan

Inače, Rijeka je prvi grad koji je od školske godine 2016./2017. učenicima viših razreda u šest osnovnih škola jednom do dvaput tjedno omogućio pohađanje predmeta Građanski odgoj i obrazovanje kao izvannastavnu aktivnost. Izrađeni su i radni materijali za nastavnike, dok je za učenike petih i šestih razreda 2017. izrađen priručnik “Učenik građanin”, a ubrzo zatim i priručnik “Učenici građani: informirani, aktivni i odgovorni” za sedme i osme razrede.

Zavirili smo u potonji kako bismo stekli uvid u dio onoga što se uči u sklopu građanskog obrazovanja. Riječ je o pojmovima poput parlamentarne demokracije, političkih stranaka, civilnog društva, učenici se također upoznaju s hrvatskim Ustavom i institucijama vlasti, s pitanjima roda, spola i spolne orijentacije, rodnog identiteta; spolnog zdravlja i spolno odgovornog ponašanja; uče se prepoznavati različiti stereotipi, a kao primjere uzimamo ove zadatke: “Istražite imaju li muškarci pravo na roditeljski dopust”, “Istražite primjere kršenja ženskih ljudskih prava”. Uče o poštovanju različitosti, toleranciji i radničkim pravima, pri čemu imaju zadatak istražiti priču radnica propale tvornice Kamensko. U tom kontekstu zadatak im je da razgovaraju o njihovim radnim pravima i načinu na koji su im uskraćena.

Konačno nešto konkretno, rekli bismo, što je itekako važno s obzirom na to da je ovogodišnje istraživanje o političkoj pismenosti učenika završnih razreda srednjih škola u Hrvatskoj pokazalo razmjerno nisku razinu te pismenosti. Učenici na pragu punoljetnosti ne poznaju osnovne pojmove: njih čak 43 posto ne zna što je Ustav, a njih gotovo 85 posto nije kadro poimenično identificirati organizacije civilnog društva.

Umjesto da podupre dodatno informiranje učenika u tom smjeru, samodovoljni ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs ne vidi razloge za uvođenje Građanskog odgoja i obrazovanja kao školske izvannastavne aktivnosti. Koliko je jak institucionalni otpor uvođenju GOO-a ministarstvo je pokazalo i 2018., kada nije usvojilo preporuku tadašnje pučke pravobraniteljice Lore Vidović da se građanski odgoj i obrazovanje u osnovnim i srednjim školama, umjesto kao međupredmetna tema, uvrsti kao samostalni predmet.

Mario Bajkuša (Foto: Davor Puklavec/PIXSELL)

Mario Bajkuša iz GOOD inicijative, koja godinama zagovara uvođenje građanskog odgoja u škole, drži da je potrebna javna rasprava o filozofiji odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj. Pitamo ga što dobar nastavni sadržaj građanskog odgoja po njemu podrazumijeva.

– Ono što nedostaje u programu bivše gradske vlasti kao i ono što nedostaje kurikulumima iz 2019. su sržne teme obrazovanja za demokraciju i ljudska prava. Zadnja dva-tri mjeseca radim analizu kurikuluma ministarstva iz 2019. u kojem su najprisutnije kulturalna i društvena dimenzija. Ono što u zagrebačkom programu nadalje nedostaje je konkretnije bavljenje ljudskim pravima; grad Zagreb je multinacionalni grad pa nedostaju i nacionalne manjine, odnosno nema izrijekom njihovog spominjanja. O njima se govori u dosta apstraktnim pojmovima. Jedan je kolega također primijetio da se volontiranje jako usko shvaća, tek kao karitativna aktivnost. Premda je Zagreb jedan od glavnih gradova članica EU-a, Unija se gotovo ne spominje i mislim da ovdašnji učenici trebaju malo više znati od nabrajanja država članica EU-a, kao i informacije o tome kojeg je suda sjedište u Luksemburgu – ističe Bajkuša za Novosti

Trebalo bi, smatra naš sugovornik, ići prema razmišljanju o europskom građanstvu, o pitanjima što znači biti državljanin EU-a: što nas dijeli, a što spaja, koje su to temeljne vrijednosti oko kojih se EU okuplja. Nedostaje također edukacije o rodnoj ravnopravnosti.

– Kurikulumi ministarstva spominju ravnopravnost spolova, međutim nemamo rodne ravnopravnosti, nemamo različitih obitelji i to je isto manjak te priče. Nedostaju dakle i rodne i seksualne manjine. Zagreb već dvadeset godina održava Pride povorku i to je isto tako jedan dio života učenica i učenika, oni o tome čuju u vijestima ili od roditelja. U programu prošle gradske vlasti nema ništa o klimi ni klimatski promjenama, što je nešto što također jako interesira mlade, riječ je o njihovoj budućnosti. Idealan bi scenarij, naravno, bio da o tome uče svi, da nije trenutno riječ samo o zagrebačkim učenicima – dodaje Bajkuša.

Naš sugovornik kaže da i u ovom trenutku provode različite programe stručnog usavršavanja nastavnika za Građanski odgoj i obrazovanje u suradnji s Gongom i Centrom za mirovne studije. Jednako tako, pripremali su nastavnike u Rijeci i Istarskoj županiji za provedbu njihovog programa Građanskog odgoja, kao i u Sisku i školama Krapinsko-zagorske županije, koja je krenula s riječkim modelom koji polako prilagođavaju svojim lokalnim specifičnostima. Također, nastava te vrste odvija se u nekim školama u Osijeku, a postoje naznake da bi se tim gradovima mogao priključiti i Varaždin.

Spomenuti riječki kurikulum Građanskog odgoja i obrazovanja daleko je odjeknuo, čak ga je Europska komisija prije tri godine posebno istaknula u analizi politika obrazovanja, usavršavanja i osposobljavanja u zemljama članicama EU-a. No u javnost je plasirana informacija da je Grad Zagreb odbio ponudu Rijeke za preuzimanje njihovog programa. O tome smo upitali Damira Bakića, profesora na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu i saborskog zastupnika platforme Možemo.

Damir Bakić (Foto: Patrik Macek/PIXSELL)

– Što se riječkog modela tiče, u više navrata smo spominjali kako na njega gledamo kao na inspirativan i poučan primjer. Mi smo otklonili ponudu da formalno preuzmemo riječki model kao gotov paket, želeći razviti naše programe, odnosno kurikulume. Pritom smo itekako iskazali interes za korištenje ne samo riječkih iskustava, nego i priručnika. Smatramo da naši programski dokumenti trebaju u punoj mjeri odraziti specifičnosti Grada Zagreba, poput specifične političke pozicije Grada Zagreba i Skupštine Grada Zagreba. Pritom smo imali na umu i okolnost da u Gradu Zagrebu djeluje čitav niz eksperata i organizacija na čiju pomoć u razvoju našeg modela svakako računamo – govori za Novosti Bakić.

Po našem mišljenju, Građanski odgoj i obrazovanje treba postati redovni predmet. Mi kanimo ići s tim kao izvannastavnom aktivnošću, što je u ovlasti lokalne samouprave, odnosno školskih odbora – ističe Damir Bakić

Iako se nije bavio kreiranjem, analizama i evaluacijama različitih programa Građanskog odgoja i obrazovanja, Bakić ipak ocjenjuje da je program koji je napisala bivša gradska vlast ostao zamrznut u prošlom vremenu. Napisan je, drugim riječima, u pokušaju zaobilaženja bilo čega što bi oponentima uvođenja GOO-a moglo biti kontroverzno. Snažno je, dodaje Bakić, oslonjen na formalne autoritete i nesklon otvaranju prema udrugama i organizacijama civilnog društva. Čini se da je s tim programom veći problem u onome čega u njemu nema nego u onome što on sadrži. Za ilustraciju Bakić navodi sljedeće: kada se govori o volontiranju, zamišlja se samo volontiranje u Crvenom križu.

– Po našem mišljenju, Građanski odgoj i obrazovanje treba postati redovni predmet. Mi kanimo ići s tim kao izvannastavnom aktivnošću, što je u ovlasti lokalne samouprave, odnosno školskih odbora u kojima je lokalna uprava reprezentirana u svim školama čim se za to steknu uvjeti, a naš je cilj da to u Zagrebu, kako smo najavljivali, zaista i bude u školskoj godini 2022./2023. Dvije su stvari za to apsolutno nužne, a podjednako važne: edukacija i osposobljavanje nastavnika i izrada izvedbenih kurikula. Dakle, nije riječ o bauku, nego o odgovornosti – sumira Bakić.

Koliko je to sve bauk vidjet će se i iz skorašnjeg popisa stanovništva koji će, između ostalog, pokazati koliko je ovdašnje društvo ulagalo u ljudske potencijale, što je, dakako, vezano i uz rano obrazovanje. No očekivano smanjenje broja stanovnika u odnosu na prošli popis već je indirektan negativan primjer odnosa društva prema obrazovanju. U svijetu u kojem je nužno razvijati cjeloživotno učenje naš odgojno-obrazovni sustav, kako glasi zaključak ovog teksta, pokreće entuzijazam nastavnika. Bit će to, kako nam usput reče jedan naš sugovornik, raj na zemlji kada se o građanskom odgoju bude moglo razgovarati bez povišenih tonova.

(Portal Novosti / Dragan Grozdanić)

Share on facebook
Facebook
Share on email
E-mail

Kategorije

Najave

Dan partizanske mornarice

Savez antifašističkih boraca i antifašista Makarskog primorja i Općina Podgora organiziraju, pod pokroviteljstvom Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH, obilježavanje Dana partizanske mornarice 10. rujna

Pročitaj više »