Savez antifašističkih boraca
i antifašista Republike Hrvatske

Povodi – SPOMEN NA JOSIPA KRAŠA

Josip Kraš

Kao delegat CK KP Hrvatske provodi pripreme za oružani ustanak. Bio je stalno u pokretu što nije moglo  proći nezapaženo ustaškim agentima i policiji. Prokazan je i mučki ubijen 18. listopada 1941. godine u Frankopanskoj ulici u Karlovcu

         U dvadesetoj godini JOSIP KRAŠ postao je član KPJ i član uprave sindikata pekarskih radnika u Zagrebu. Istodobno bio je tehnički urednik „Borbe“. Često je proganjan od policije i jedanaest puta hapšen, a 1929. godine osuđen na pet godina robije, koju je izdržao u Sremskoj Mitrovici. Na osnivačkom kongresu KPH 1937. izabran je u članstvo  KPH, a na Petoj zemaljskoj konferenciji u Zagrebu 1940. godine, izabran je za člana  CK KPJ. U danima neposredno nakon napada  fašističkih agresora na Jugoslaviju, s VLADIMIROM BAKARIĆEM odlazi kod podbana dr. SVETOZARA IVKOVIĆA, od kojeg traži da se radnicima i drugim antifašistima podijeli oružje radi obrane zemlje, ali je odbijen. Poslije okupacije i uspostave NDH, u svibnju 1941.  upućen je kao delegat CK KPH u Karlovac, da provede pripreme za ustanak. Tu je osnovao Vojni komitet za Kordun, Baniju i Gorski kotar te sudjelovao s RADOM KONČAROM na partijskom savjetovanju u šumi Abez, na kojem je donijeta odluka o dizanju ustanka na Kordunu i Baniji. U Karlovcu je inicirao formiranje omladinskih udarnih brigada, koje su odmah započele provoditi oružane akcije. Kraš je bio u neprekidnom pokretu i na ulicima Karlovca, što nije moglo proći nezapaženo ustaškim agentima i policiji. Na tim ulicama je prokazan i mučki ubijen 19. listopada 1941. godine.

      Kako je istaknuo dr. ĐURO ZATEZALO, povjesničar i publicist, ratni okrug Karlovac 1941. godine obuhvaćao je široki teritorij. Koncem prve ratne godine tu su djelovala 864 člana KPJ. Srpski narod bio je izložen ozakonjenom genocidu NDH, pa je i ta činjenica uz brojnost komunista i skojevaca djelovala na brži razvoj NOP-a na ovom prostoru, što je dovelo do odluke CK KPH da svoje najiskusnije partijske kadrove, već u svibnju 1941. uputi na ovo područje. Među prvima koji je po ovom zadatku upućen iz Zagreba u Karlovac bio je Josip Kraš – PAPA, član CK KPJ i CK KPH. Ustanak se na Kordunu i Baniji brzo i masovno razvijao. Rade Končar, sekretar CK KPJ i Josip Kraš otišli su na širi sastanak  –   savjetovanje koje je održano  19. i 20. srpnja 1941. u  šumi Abez. Njih dvojica su tom prilikom dali smjernice i direktive za oružani ustanak na Kordunu i Baniji. Kraš kasnije, 18. kolovoza upućuje na Petrovu goru opširno pismo koje se u historiji NOR-a u Hrvatskoj smatra najznačajnijim dokumentom iz prve faze ustanka na Kordunu. U njemu se Kraš kritički osvrće na frontalnu taktiku rata. Savjetuje gerilsku taktiku, reorganizaciju partijskih ćelija. Usmjerava težište partijskog rada u ustaničke odrede kao žarišta razvitka borbe. Predlaže što pokretnije partizanske odrede, zametke budućih udarnih bataljuna i bigada, koje će biti u stalnom pokretu i prebacivanju  iz jednog kraja u drugi kako bi bili u prilici svakodnevno iznenaditi neprijatelja. U ovom pismu Kraš naređuje formiranje jedinstvenog štaba za Kordun i Baniju u koji se imenuju IVO RUKAVINA, SREĆKO MANOLA, ROBERT DOMANI, VEĆESLAV HOLJEVAC, STANKO OPAČIĆ ĆANICA i MILOŠ DEJANOVIĆ.

      Direktive i zaključke savjetovanja CK KPJ i članova Vrhovnog štaba NOV i POJ, od 26. rujna, donio je u Karlovac Rade Končar, a Kraš ih je prenio u oslobođene krajeve Korduna i Banije. Na temelju tog savjetovanja Vrhovnog štaba u Stolicama, Kraš je izradio Uputstvo o organizaciji NOO-a. Tu Kraš piše: „Po općinama, većim selima i srezovima formiraju se narodnooslobodilački odbori koji vrše političku, upravnu i administrativnu vlast. Po manjim selima birati povjerenike tog odbora. Općinske uprave, sreska načelstva, i tako dalje, se ukidaju. Odbori se biraju na skupštinama“. Ovim uputama je u oslobođenim krajevima Korduna i Banije formalno ukinuta stara vlast i ozakonjeno postojeće stanje s novom NO vlašću. U oslobođenim srpskim krajevima u Hrvartskoj vlast  NDH više nije postojala.

     U međuvremenu ustaška policija u Karlovcu je bila vrlo budna i pojačala svoje aktivnoti kako bi pohapsila što više partijskih aktivista i u tome je, zbog aktivnosti svojih agenata i doušnika, imala sve veće rezultate. Uhapšen je sekretar MK Karlovac, MARIJAN ČAVIĆ GRGA, iskusna ilegalka MARIJA PATAKI te desetak partizanskih aktivista. O svemu što se događalo u Karlovcu, Kraš nije ništa znao, jer je tih dana bio na Petrovoj gori. Vratio se 18. listopada i svratio u predgrađe Karlovca, na Turnju, kod partijske aktivistice BARICE GOJAK. Ona mu je rekla da ne ide u grad jer su tamo racije, ali je nije poslušao. Kao ni Radu Končara koji mu je slao poruke po  BARTONU PEROVIĆU iz Zagreba: „Reci Krašu da mu je mjesto na Kordunu, među borcima…“. Kraš je otišao u grad kada je bilo najopasnije. Bio je uvjeren da mu se ništa ne može dogoditi.

     Očevici dramatičnog događaja koji se odigrao 18. listopada u Frankopanskoj ulici broj 3, kažu da je odmah poslije ispaljenog hica potekla krv preko lica napadnutog čovjeka. Iako ranjen, Kraš se još nije predavao i dalje je pružao otpor dvojici policajaca, sve dok im nije priskočio u pomoć  ustaša JURE VUKOVIĆ, te Krašu zario nož u leđa od čega je odmah podlegao.

     Josip Kraš, narodni heroj, ispunio je svoju zadaću davši dragocjeni život u borbi protiv najvećeg zla: fašizma, rasizma i genocida, a za slobodu svog naroda i domovine Hrvatske. Nažalost, i za sramotu, danas više nema tvornice u Karlovcu pod njegovim imenom, skinuta mu je i spomen ploča u ulici gdje je ubijen, maknuta je bista narodnog heroja, čiji su i temelji iščupani, te je na tom mjestu posijana trava.  Raduje saznanje da se rodna kuća  –  Spomen dom Josipa Kraša u njegovom rodnom selu Vuglovcu, zahvaljujući razumijevanju „gradskih otaca“ Ivanca i angažiranje UABA Ivanec i drugih s ovog područja, primjereno održava. Kuća je u neposrednoj blizini Ivanca sagrađena od miješanog građevinskog materijala (drvo i cigla). Kompletirana je kućanskim predmetima iz prošlog vremena i povijesnom građom s eksponatima koji prikazuju i obrađuju Kraševu bogatu životnu i revolucionarnu prošlost. Kuća je uređena kao muzejski prostor. Turistička zajednica grada Ivanca kuću je turistički promovirala kao zanimljiv lokalitet ovog kraja.

Bojan Mirosavljev

Share on facebook
Facebook
Share on email
E-mail

Kategorije

Najave