MIROSLAV KIRINČIĆ, tajnik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske:
Projekt „Škola demokracije“ je zamišljen kao odgovor na društvene trendove jačanja govora mržnje i netolerancije. Riječ je o programu „Europsko antifašističko nasljeđe“ kroz sadržaj „Europa za građane  –  aktivno europsko sjećanje“ koje provode antifašističke i boračke organizacije Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine. „Škola demokracije“ namijenjena je edukaciji mladih aktivista, učitelja, povjesničara i novinara o temama vezanim uz nacističke i fašističke režime u Europi, Holokaustu, ksenofobiji, islamofobiji, antisemitizmu, diskriminaciji Roma i manjina danas, te o Europskoj povelji o temeljnim pravima. Kao rezultat se očekuje mobilizacija stručnjaka, aktivista i povezivanje stručnih zajednica radi razmjne znanja u suvrmenom kontekstu, u tri zemlje koji dijele zajedničku povijest u odnosu na antifašistički pokret i zajedničke suvremene probleme povezane s povijesnim revizionizmom. Od projekta se očekuje povećanje svijesti i dostupnosti informacija među mladima o vrijednostima antifašističkog pokreta, važnosti građanske hrabrosti u totalitarnim režimima i prepoznavanju propagande koja dovodi do zločina nad određenim društvenim skupinama. Škola ima sedamnaest polaznika iz raznih gradova. Prvo predavanje u „Školi demokracije“ održao je na temu „Kako je počela i kako završila NOB“ 31. svibnja sveučilišni profesor i povjesničar Hrvoje Klasić, a do 17. lipnja bit će održano ukupno devet predavanja na kojima će govoriti profesori i znanstvenici kao poznavaoci predmetnih tema.(„Škola demokracije“)

OGNJEN KRAUS, predsjednik židovskih općina u Hrvatskoj:
Značajno je da se uopće počinje govoriti da je  ustaški logor Slana postojao, jer preko 90 posto ljudi to ne znaju, iako je bio dio najokrutnijeg i najbrutalnijeg logorskog sustava. Po brutalnosti i onom što je tamo učinjeno, to je bio logor smrti. Zato me vrijeđa da tu nema ni jedne TV kuće niti novinara, što valjda šalje poruku da Slanu i druga mjesta stradanja treba po svemu zaboraviti i staviti pod tepih.
(Izložba „Slana  –  radikalni krajobraz“)

ANETA VLADIMIROV, voditeljica Odjela kulture u SNV-u:
Slana je mjesto u kojem je, osim sjećanja, izbrisano samo tlo i tek kad stupite tamo, shvaćate kolike su bile šanse za preživljavanje zatočenika čije je prosječno trajanje života u logoru iznosilo tri do pet dana. Slana je logor koji zahtijeva neuobičajen komemorativni postupak, daleko izvan svega što Europa baštini, bilo da su u pitanju zemlje pod snagama kolaboracionista, bilo pod režimom Trećeg Reicha. Logor se još nije ugasio kad je Ante Zemljar s drugovima tokom policijskog sata položio vijenac na križ u centru Paga. Time je odana počast žrtvama Slane. Zato ne obilježavamo samo ljude koji su u Slanoj stradali na najstravičnije načine, nego se sjećamo i onih poput Zemljara koi su riskirali živote kako bi ih komemorirali.  Taj čin ne nalazi se u udžbenicima povijesti, ali za nas je sjećanje na otpor  vezano uz trenutak u kojem živimo. Nije upitno dostojanstvo onih koji su stradali, upitno je dostojanstvo nas koji to zaboravljamo ili ne.
(Izložba „Slana  –  radikalni krajobraz“)

BORO RKMAN, predsjednik Izvršnog odbora SDSS-a:
Partizansko groblje Kaluđerac smješteno neposredno blizu istoimenog izvora, do rata je bilo u sastavu Memorijalnog parka Petrova gora. Po povratku iz izbjeglištva, groblje su uređivali malobrojni, uglavnom stariji povratnici. Kako je i njih nažalost sve manje, groblje je bilo prepušteno zubu vremena. Omladinskoj mreži i stranačkim podružnicama predložio sam obnovu počivališta na kojem je sahrnjeno 365 partizana, uglavnom iz Istre i Slovenskog primorja, umrlih od rana u bolničkom odjelu Vrletne strane u sastavu centrlne partizanske  bolnice Petrova gora. Prije rata su delegacije antifašista iz Istre često polagale vijence, a ovom inicijativom bi poštovanje tradicije NOB-a trebalo biti nastavljeno. Kako je groblje nekad bilo ograđeno drvenom ogradom i gustom živicom, moralna je obaveza i Općine Topusko da nađe sredstva kako bi ovo mjesto ponovo bilo civilizirano obilježeno. U selima Perna i Malička također postoje spomenici koji bi morali biti uređeni, pa će i tamo biti organizirane radne akcije.
(Partizansko groblje Kaluđerac)

MILIVOJ DRETAR, profesor povijesti i predsjednik ZUABA Varaždinske županije:
Svake godine novom radionicom učenicima pokušavam pokazati barem dio velike priče o Holokaustu. Nije to lako jer se u jednom satu može doslovno ispričati samo neki fragment te teške povijesne priče. Učenicima je ponuđena mogućnost da pogledaju neki film te da o tome sastave tekst ili nacrtaju crtež. Mirnu Kovačić, učenicu iz osnovne škole  u Jalžabetu je inspirirala djevojčica u crvenom kaputu iz „Scheendlerove liste“ koju je gledala na Hrvatskoj televiziji. Najbolje likovne radove prijavio sam na Izložbu koju već drugu godinu zaredom organizira američki Institut za proučavanje Holokausta i ljudskih prava. Pohvalili su nas za naš angažman. Mirna Kovačić je za svoj crtež dobila pohvalu američkog Instituta. Rad ove vrijedne učenice koja je prethodno prošla radionicu o Holokaustu i upoznala se sa stradanjima Židova u Drugom svjetskom ratu, prepoznat je i u SAD. Mirna će primiti skromnu nagradu i pohvalnicu za sudjelovanje.
(Radionica o Holokaustu)

Priredio B. M.