FRANJO HABULIN, predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske:
NOB nije bio nešto čega bi se danas trebalo stidjeti, a svi napadi na njega na tragu su antikomunizma koji se razvio tokom Hladnog rata. Mi znamo što je bilo. Povijesne činjenice neporecivo kažu da je u cijeloj okupiranoj Europi samo na području nekadašnje Jugoslavije postojalo oslobođeno područje s unutrašnjim uređenjem, infrastrukturom i organima vlasti. Od svih pokreta otpora samo je jugoslavenski, unutar kojeg je hrvatski element imao značajnu ulogu, prerastao u snagu koju su na konferenciji u Teheranu 1943. godine, „velika trojica“ – SSSR, SAD i Velika Britanija prhvatila kao saveznika u borbi protiv nacifašizma. Samo jugoslavenski pokret otpora nije primao naređenja nego pomoć iz inozemstva, a u završnici je koordinirao svoje akcije s akcijama saveznika. Od svih vođa pokreta otpora samo se je Josip Broz Tito u vrijeme rata susreo s dvojicom od „velike trojice“ – Churchilom i Staljinom.
U Jugoslaviji je postojao samo jedan pokret za slobodu i njega je vodila Komunistička partija, iako većina članova pokreta nisu bili komunisti. Dapače, u NOB su bili uključeni i svećenici koje su borci nazivali sa „druže pope“, a koje današnja Katolička crkva ne spominje. S druge strane, postojalo je više kvinslinških pokreta, od navodne NDH, četnika Draže Mihailovića do režima Milana Nedića pod kontrolom nacista u Srbiji. Bili su tu i belogardejci u Sloveniji i balisti na Kosovu. U vrijeme rata oni su surađivali u borbi protiv partizana i zajednički su se pod borbom povlačili prema Austriji čime su produžili rat na ovom području za tjedan dana. Dakle, 9. svibnja 1945, za cijelu Europu i za nas u Hrvatskoj, koja je ostala dio Europe, nastupila je sloboda, ma što neki o tome govorili. Tada je pobijeđen nacifašizam kao najteže zlo u 20. stoljeću sa genocidom i masovnim zločinima protiv Srba, Židova, Roma i antifašista.
Naša je dužnost i obaveza da svima koji bi danas htjeli nekakvim povjerenstvima stvarati novu istinu o nacifašzmu i njegovim zločinima, poručimo da istina postoji i da je potkrijepljena dokazima i dokumentima koji se ne mogu poreći, iako ta istina može biti nakratko poljuljana u očima neinformiranih. Temelji hvatske državnosti položeni su u ZAVNOH-u, a ono što je izraženo na temelju pobjede u Drugom svjetskom ratu, obranjeno je u Domovinskom ratu –
MELITA MULIĆ, izaslanica predsjednika RH Zorana Milanovića:
Osobita vrijednost 8. svibnja je što to nije samo dan sloma ustaškog režima nego je uspostavljena nova hrvatska vlast u Zagrebu i početak nove etape u stjecaju državnosti u okvirima jugoslavenske države, da bi kasnije bila ostvarena potpuna državna suverenost. Hrvatska danas kao članica EU obilježava ovaj dan kao pobjednica u ratu za čiju su slobodu nad fašizmom živote položili brojne djevojke i mladići, a u njene vrijednosti je danas ugrađena žrtva genracije koja se hrabro suprotstavila fašističkoj prijetnji. Antifašizam ne smije biti poštapalica lišena sadržaja i vrijednosti i ona se mora ustaliti među mladima za što država ima prvenstvenu odgovornost.
STJEPAN MESIĆ, počasni predsjednik SABA RH i bivši hrvatski predsjednik:
Pozdravljam okupljene, a pozdravljam i predsjednika Zorana Milanovića, premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića – ma gdje bili. Na ove dane ostvarili smo pobjedu nad nacifašizmom kao najvećim zlom u povijesti o tome bi trebalo više učiti. Bilo bi dobro da se sve izgubljeno u tom smislu sada nadoknadi kod mladih ljudi, da ne bi se ponovilo ono što se dogodilo u Borovu ili što se često događa. Neki ne znaju istinu o antifašizmu, neki se prave da ne znaju, neki mrze a ne znaju zašto mrze, ali je činjenica da su mnogi mrzitelji zaljubljeni u hrvatski budžet.
SLAVKO KOJIĆ, izaslanik privremene gradonačelnice Zagreba Jelene Pavičević Vukičević:
Zagreb je 1975. godine dobio Orden narodnog heroja, jer je u četiri godine poginulo više od 26.000 Zagrepčana, zbog čega se svake godine sjećamo žrtava fašističkog terora i odajemo im počast, od zatvora u Savskoj i Petrinjskoj do Dotrščine gdje je pobijeno preko 7000 Zagrepčana – ljevičara, intelektualaca, književnika, radnika, pa i djece. Na ovim prostorima među prvima organiziran je otpor fašizmu, a mladi naraštaji moraju znati da je antifašizam svjetski pokret nastao kao reakcija na fašizam, štiteći ljudska prava i slobode. U NOB-u je sudjelovalo oko 50.000 stanovnika, od čega 15.000 omladine, a Zagreb je jedini u Jugoslaviji imao korpus sa svojim imenom.
(Priredio: Bojan Mirosavljev)
