Muzeji sa zbirkama vezanim za NOB
NATAŠA MATAUŠIĆ, povjesničarka i umirovljena kustosica:
U osamdesetima je na području Hrvatske djelovalo čak sedam specijaliziranih muzeja revolucije, postojala su i četiri specijalizirana memorijalna muzeja i više od 130 zbirki, odjela ili izložbi radničkog pokreta, NOR-a i socijalističke revolucije. Danas samo četiri muzeja vezana uz NOB pojedinačno obrađuje teme iz Drugoga svjetskog rata: Memorijalni centar Lipa posvećen sjećanju na 269 stanovnika sela Lipa u općini Matulji, koje su u travnju 1944. godine mučili i ubili nacifašistički zločinci; Memorijalni kompleks Batinska bitka; Spomen područje Jasenovac i Muzej pobjede i oslobođenja Dalmacije u Šibeniku. Premda je sva građa koja se odnosi na razdoblje Drugoga svjetskog rata i antifašistički pokret sačuvana i dalje se obrađuje po svim pravilima muzejske struke ona u većini muzeja još nema pravo izlaganja. Vjerojatno je riječ o autocenzuri muzealaca koji izložbe s takvom tematikom izbjegavaju predlagati u svojim programima. U Hrvatskoj, koja se može ponositi svojim antifašističkim pokretom, koji je bio jedan od prvih i jedan od najvećih u cijeloj okupiranoj Europi, ponos zamijenila amnezija Razloge možemo tražiti u nevjerodostojnoj politici, odnosno političarima koji će se rado u prigodnim situacijama pozivati na hrvatski antifašizam i istodobno šutnjom prelaziti preko svakog sve prisutnijeg oblika njegovog negiranja, odnosno afirmiranja ustaškog pokreta i njegovih sljedbenika. A dokaza za to je posvuda.
ZORAN RESTOVIĆ, predsjednik ZUABA Šibensko-kninske županije:
U državnom Muzeju grada Šibenika ne postoji stalni postav 20. stoljeća, a govorka se da je razlog tome baš nepoželjni period NOB-a. Doduše, na temelju posjeta stranicama gradskog muzeja, očigledno je da se ondje ipak može razgledati zbirka svakodnevnog života u SFRJ od 1945., do 1990. godine. Niti su partizani i antifašizam bili negacija demokratskog društva ni uvođenja višestranačja, niti su oni bili slijednici ili prethodnici bilo koga s kime je Hrvatska ratovala. To su u startu dva ozbiljna stava po kojima nema nikakvog razloga da se ova država na takav način odnosi prema antifašizmu, muzejima, spomenicima i sličnom. Najmlađi šibenski Muzej pobjede i oslobođenja Dalmacije u Drugome svjetskom ratu u Šibeniku u svom stalnom postavu prikazuje operacije za oslobođenje Dalmacije. Po nama, to je bila najsvjetlija bitka pobjede. Izuzetno je značajna činjenica da su Dalmaciju oslobodili isključivo dalmatinski partizani. Mi te odrednice kroz muzej guramo. Bila je to prva oslobođena regija u tadašnjoj Europi i primjer oslobodilačke operacije vlastitim snagama. Muzej je proslavio svoju prvu petoljetku u kojoj ga je posjetilo preko 12 tisuća posjetitelja, bez osporavanja ili neugodnosti. Kane se nadalje modernizirati, uvesti ekrane osjetljive na dodir, zvučno prezentirati bitke, čime bi i pojačali dojam izloženih tekstova i fotografija. Taj projekt ovisit će i o pomoći županija, ali i javnih institucija, muzejskih donacija, prodaje suvenira… U međuvremenu su započeti dugo očekivani radovi na sanaciji i uređenju Spomen parka Šubićevac. No postoji li interes za revitalizaciju muzeja NOB-a?
(B. M.)
