HRVOJE KLASIĆ, povjesničar;
Ustaški pozdrav izričito treba regulirati kao kazneno djelo. Vladin izaslanik je ničim izazvan dokazao da su potpune laži i obmane kako „Za dom spremni“ iz 1991. nema veze sa onim iz 1944. Nema boljeg primjera da se radi o jasnoj poveznici. Vlada, u kojoj sjede i predstavnici Srba, ne bi se trebala samo ograditi nego oštro osuditi govor Vladinog izaslanika u Splitu. To je samo jedan u nizu licemjernih odnosa hrvatskog društva prema ustaškom nasljeđu. Kad bismo imali dobar zakon koji bi kazneno regulirao ustaški pozdrav Vlada ne bi trebala uopće reagirati, reagirala bi policija i sud. U Hrvatskoj se mora povodom pitanja zabrana ustaškog pozdrava uspostaviti konsenzus svih ključnih političkih i društvenih aktera. Nije fer prebacivati odgovornost na srpske političare u Hrvatskoj. Nemaju predstavnici Srba većinu da bi zabranu ustaškog pozdrava mogli izglasati. To je obveza HDZ-a kao vladajuće stranke i obveza pripadnika hrvatskog naroda. Hrvati se s tim moraju obračunati i jedino tako će dokazati da im je stalo do suočavanja sa prošlošću. Vrlo bitan faktor na tom putu je i Katolička crkva koja je velik utjecaj imala kako 1941. tako i 1991., kao i danas. Crkva bi trebala bezrezervno reći da je sve što je povezano sa NDH nekršćanski, ako već neće upotrijebiti riječ „nehrvatski“. Smatram da se u bliskoj budućnosti zabrana ustaškog pozdrava ipak neće dogoditi.
Plenković pripada strani koja je ideološki po pitanju NDH, Jugoslavije, ubijanja Srba u hrvatskim gradovima devedesetih puno bliža ekstremnoj desnici nego centru. Prevelik dio biračkog tijela HDZ-a ustaštvo povezuje sa hrvatskim patriotizmom što je nakaradno i nastrano. Protagonisti događaja u Splitu su incidentne pojave koje ne bi trebale zaslužiti nikakvu pažnju javnosti. Ti ljudi nisu problem, nije problem ni HOS, problem je u zvaničnoj politici koja podržava takva okupljanja. Hrvatski političari 22. lipanj obilježavaju jer moraju, a dan sjećanja na Bleiburg jer žele. U Ustavu je antifašizam – obilježavao neradni dan, Dan antifašističke borbe, ali sve ostale dane u praksi je anti-antifašizam. Za 22. lipanj vladajući poput sisačkih komunista 1941. ponovno kao ilegalci odu u šumu Brezovicu i vrate se u Zagreb. Nikad mi nije bilo jasno zašto se 22.lianja ne obilježava i u centru Zagreba.
Bojan Mirosavljev
