Savez antifašističkih boraca
i antifašista Republike Hrvatske

Poniženje do istrebljenja

Brojne su restrikcije, pa i ukidanja zakonom stečenih prava boraca i invalida NOB-a, posebno u pogledu mirovina i invalidnina, upozoravaju iz SABA RH

(Foto: Wikipedia) Partizani u Sarajevu 1945.

Sudionici Narodnooslobodilačke borbe nisu izjednačeni u svojim pravima s braniteljima Domovinskog rata, premda bi to bilo u skladu s međunarodnim konvencijama i odlukama Svjetske veteranske federacije. Slično je s ratnim vojnim invalidima i umirovljenicima JNA koji su bili borci NOB-a, a imaju mnogo niže mirovine od onih iz Hrvatske vojske. Savez antifašističkih boraca i antifašista RH (SABA RH) najavio je iz ovog razloga pokretanje programa psihosocijalne pomoći živim borcima, članovima njihovih obitelji i drugim stradalnicima NOB-a.

– Cilj programa bio bi da im se pruži komunikacijska, funkcionalna i kognitivna podrška s obzirom na poodmaklu dob. Podrška bi im se pružala individualno kroz razgovore i kućnu pripomoć te kroz grupe u vidu radionica, sastanaka na tjednoj ili mjesečnoj bazi i tribina – kaže glavni tajnik SABA RH Miroslav Kirinčić.

Podsjeća da je u Ustavu iskazano antifašističko utemeljenje Hrvatske, ali da u političkoj praksi od 1990. do danas hrvatske vlasti nisu bile dosljedne u poštivanju proklamiranih načela. Nastavlja riječima da postoje brojne restrikcije, pa i ukidanja zakonom stečenih prava boraca i invalida NOB-a, posebno u pogledu mirovina i invalidnina. Podrška borcima i invalidima NOV-a od nadležnih institucija neusporedivo je lošija u odnosu na tretman braniteljskih udruga, iako je puna podrška ministarstava bivšim partizanima i njihovim udruženjima zatražena u saborskoj Deklaraciji o antifašizmu iz 2005. kojom se, između ostalog, pozivaju državna tijela da “rade na očuvanju dostojanstva i skrbi nad sudionicima antifašističke borbe”.

Na osnovu podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), krajem 2013. bili su živi 6.932 borca i 1.576 invalida NOV-a, a krajem 2021. tek 781 borac i 176 invalida NOV-a. Dakle, u osam godina umrli su 6.151 borac i 1.400 invalida NOV-a. U tom periodu umrlo je i 12.175 korisnika boračkih mirovina i invalidnina; krajem 2013. bilo ih je 17.928, a lani 5.753.

Osim šest nosilaca partizanske spomenice 1941. koji u prosjeku primaju 5.920 kuna neto mirovine i jednog spomeničara s invalidskom mirovinom od 3.816 kuna, tu su i 122 korisnika obiteljskih mirovina nosilaca spomenice čiji je prosjek 3.823 kune. Uz 3.813 korisnika starosnih, invalidskih i obiteljskih mirovina ostvarenih na osnovu boračkog staža do 9. rujna 1943., dokad se staž u NOB-u računao u dvostrukom trajanju, tu je i ostalih 2.897 korisnika svih statusa stečenih u NOB-u – ukupno njih 6.710, i to 937 muškaraca i 5.773 žene s prosječnom mirovinom od 3.050 kuna.

SABA RH ističe da se nacionalni program psihosocijalne i zdravstvene pomoći sudionicima i stradalnicima za sudionike Drugog svjetskog rata i članove njihovih obitelji gotovo ne provodi, prije svega zbog nedovoljne institucionalne podrške nadležnih ministarstava. Ministarstvo branitelja svake godine raspisuje javne pozive za (su)financiranje aktivnosti psihološkog i socijalnog osnaživanja te podizanja kvalitete življenja branitelja, članova njihovih obitelji i stradalnika iz 1990-ih.

– Niti jedno ministarstvo ili javna institucija ne raspisuju takve javne pozive za sudionike i stradalnike Drugog svjetskog rata, odnosno NOB-a. Zato SABA RH pokreće programe psihofizičke i socijalne pomoći koji bi se provodili preko 104 općinske i 40 gradskih udruga, uz 16 zajednica i saveza po županijama i to na volonterskoj osnovi, uz pomoć centara za socijalnu skrb, domova zdravlja i odjela ministarstva branitelja, kao i HZMO-a. Problem je što HZMO ne daje podatke o korisnicima, pozivajući se na zakonsku zaštitu podataka, a ni druge državne institucije nisu nešto učinile s tim u vezi – zaključuje Kirinčić.

(Novosti/Nenad Jovanović)

Facebook
E-mail