Savez antifašističkih boraca
i antifašista Republike Hrvatske

Počast “telmanovcima”

U kolovozu 1943. godine osnovana je u Slatinskom Drenovcu jedina antifašistička jedinica s njemačkim borcima u Drugom svjetskom ratu

Udruga antifašista i antifašističkih boraca Slatine i ovog je kolovoza obilježila godišnjicu osnutka partizanske jedince Ernst Thälmann, jedine antifašističke postrojbe u Europi u Drugom svjetskom ratu, sastavljene od boraca njemačke nacionalnosti. Dvadesetak članova i njihovih gostiju iz Vijeća srpske nacionalne manjine, položili su vijence i zapalili svijeće na devastiranom spomen obilježju u središtu Slatinskog Drenovca gdje je četa 1943. osnovana te na katoličkom i pravoslavnom groblju u Mikleušu kod Slatine.

Rastom partizanskog pokreta, štab Drugog korpusa narodnooslobodilačke vojske Hrvatske sredinom 1943. odlučio je da osim češko-slovačkog bataljuna Jan Žiška i mađarskog bataljuna Sándor Petőfi bude ustrojena i jedinica za pripadnike njemačkog naroda. O okolnostima osnutka i formiranju jedince govorio je prof.dr.sc Petar Kavgić.

– Nakon napada njemačkog Wehrmachta na Kraljevinu Jugoslaviju 6. lipnja 1941., ova će država u roku dva tjedna biti izbrisana s karte Europe. Bio je to posljednji od njemačkih munjevitih napada koji je prethodio agresiji na Sovjetski savez 22. lipnja. Okupator nije predvidio da bi mogao biti organiziran značajan pokret otpora, no upravo će ovdje buknuti otpor neslućenih razmjera. Partizanski pokret predvođen Titom, u izrazito će nepovoljnim uvjetima dignuti ustanak i izvojevati pobjedu. U toj borbi, Titovim se partizanima priključili i njemački domoljubi. Jedan od prvih bio je radnik iz Osijeka i predratni komunist Ferdo Herbstsommer, koji je poginuo već u prvim sukobima – rekao je prof. Kavgić.

Prema dostupnim podacima, preko dvije tisuće Nijemaca borilo se tijekom Drugog svjetskog rata u partizanskim postrojbama. Posebno mjesto među njima zauzet će postrojba “Ernst Thälmann”, nazvana po revolucionaru i vođi Komunističke partije Njemačke u vrijeme Weimarske republike. Uhitio ga je Gestapo još 1933. i držao ga u zatočeništvu sve do 1944. godine kad je ubijen u logoru Buchenwald po osobnoj Hitlerovoj zapovijedi.

– Početkom kolovoza 1943. održan je sastanak načelnika stožera korpusa Mate Jerkovića i sedmorice boraca njemačke nacionalnosti na kojem je dogovorena realizacija ove odluke. Određeno je da pripadnici postrojbe uz zvijezde petokrake na kapama nose crno-crveno-žute trobojnice koje su predstavljale boje Weimarske republike, a zapovijedi su bili na njemačkom jeziku – dodao je prof. Kavgić.

Punih petnaest mjeseci, zajedno s ostalim jedinicama, “telmanovci” su se borili protiv istog neprijatelja. Četa je djelovala u sastavu Podravskog partizanskog Narodno-oslobodilačkog odreda, Osamnaeste i Dvadeset i pete brodske brigade, a povremeno, u kraćim intervalima, i samostalno. Bili su to mahom borci iz njemačkih sela iz okoline Pakraca, Osijeka, Slatine i Orahovice, kao i iz mješovitih hrvatsko-njemačkih, odnosno srpsko-njemačkih sela Levinovca, Trnave, Gašinaca i drugih.

Osim Nijemaca koji su i prije rata živjeli u Slavoniji, u partizanskim jedinicama bilo je prebjega iz jedinica Wehrmachta. U jedinicama Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda u Slavoniji sredinom 1943. također je bilo nekoliko desetaka boraca njemačke narodnosti. Osim u izravnim borbama, postrojba je sudjelovala u ekonomskim akcijama na osiguravanju prikupljanja žita s teritorija koji nije bio pod nadzorom partizanskih snaga te ga je transportirala u partizanska planinska skladišta. Na taj je način stotine kola žita prikupljeno u selima koja su nadzirale vlasti NDH te je ono bilo prebačeno u Hrvatsko Zagorje, Kordun, Liku i Baniju.

U ratnim sukobima stradalo je preko stotinu boraca, pripadnika “Ernsta Thälmanna”. Više od polovice njih pokopano je u dvije grobnice u Mikleušu, dok se ostalima još ne znaju grobna mjesto. Na katoličkom groblju u Mikleušu sahranjeno je 13, a na pravoslavnom 42 njemačka partizana. Grobnice su skromno obilježene i oštećene zubom vremena.

Udruga slatinskih antifašista je putem Veleposlanstva Savezne republike Njemačke u Zagrebu poslala pismo kancelarki Angeli Merkel s osnovnim podacima o postrojbi. “Smatramo da Vas treba upoznati o ovom izuzetnom događaju iz Drugog svjetskog rata jer zaslužuje obilježavanje i daljnje detaljnije historijsko istraživanje. Tragamo za svim grobištima telmanovaca, nastojat ćemo doći do svih imena boraca, uskoro ćemo izdati i publikaciju o ovoj četi na njemačkom, engleskom i hrvatskom jeziku”, piše između ostalog u pismu.

(Novosti / Goran Gazdek)

Share on facebook
Facebook
Share on email
E-mail

Kategorije

Najave

Dan partizanske mornarice

Savez antifašističkih boraca i antifašista Makarskog primorja i Općina Podgora organiziraju, pod pokroviteljstvom Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH, obilježavanje Dana partizanske mornarice 10. rujna

Pročitaj više »