Na obilježavanju 80. obljetnice jednog od najtežih marševa u Narodnooslobodilačkom ratu, počast borcima Prve proleterske brigade odala je i delegacija SABA RH na čelu s predsjednikom FRANJOM HABULINOM, koji je među inim, istaknuo: „Naša obaveza i dužnost je da istinu o Igmanskom maršu, kao i sjećanje na čitav NOB i istinu o njemu, prenesemo na mlađe generacije“
Savez udruženja antifašista i boraca Narodnooslobodilačkog rata u Kantonu Sarajevo i ove je godine organizirao međunarodnu manifestaciju antifašista „Igmanski marš“. Na obilježavanju 80. obljetnice jednog od najtežih marševa u Narodnooslobodilačkom ratu, počast borcima Prve proleterske brigade odale si i izaslanstva Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske i Saveza društva „Josip Broz Tito“ Hrvatske.
Marševska kolona (mlađi su dionicu propješačili dok su stariji prevoženi autobusima) krenula je iz Plandišta, zastala na Brezovači gdje su izaslanstva položila cvijeće na partizansko i šehidsko spomen-obilježje te sa zastavom Prve proleterske brigade nastavila ka Velikom Polju. Kod centralnog spomenika Prve proleterske brigade upriličen je sat povijesti, položeni su vijenci – izaslanstvo SABA RH predvodio je predsjednik FRANJO HABULIN, koji se također obratio prisutnima. „Ovo je bila jedna od taktički najsloženijih i najbolje izvedena akcija u to vrijeme u NOB-u. Odali smo počast pripadnicima Prve proleterske brigade koja je izvela taj veličanstveni podvig. Naša obaveza i dužnost je da istinu o Igmanskom maršu, kao i sjećanje na čitav NOB i istinu o njemu, prenesemo na mlađe generacije. Podsjećanje je potrebno kako mrak zaborava ili povijesnog revizionizma ne bi prekrio istinu o slavnom NOB-u naših naroda i narodnosti Jugoslavije, pod vodstvom maršala Tita. Iskustva iz NOB-a mogu biti korisna političarima koji će djelovati i voditi države na ovim prostorima“.
Igmanski marš u Narodnooslobodilačkom ratu, znan je kao pohod glavnine 1. proleterske brigade u siječnju 1942. godine, sa planine Jahorine, preko zaleđene Igman planine, do Foče, po veoma niskoj temperaturi. U drugoj neprijateljskoj ofenzivi u istočnoj Bosni, Vrhovni štab NOP-a se sa dijelovima 1. proleterske brigade prebacio 18. i 19. siječnja sa Romanije na Jahorinu. Glavnina brigade koja se nakon završetka operacija u drugoj neprijateljskoj ofenzivi našla u rajonu sela Knežine, Gajeva (oko Olova), dobila je od Vrhovnog štaba zadatak da se prebaci u rajon Foče. Zbog nedovoljnog poznavanja situacije na Romaniji i Glasincu, Štab 1. proleterske brigade je, u suglasnosti sa Glavnim štabom NOPO za Bosnu i Hercegovinu, donio odluku da se prebaci na određeni teritorij zaobilaznim pravcem: Gajevi-Visovica-Semizovac-Igman-Trnovo. Taj pravac bio je znatno duži i vodio je neposredno pored Sarajeva gdje su bile jake neprijateljske snage.
Brigada je, sa Glavnim štabom NOB i PK KPJ za Bosnu i Hercegovinu, krenula na marš 25. siječnja navečer. Prve noći prevalila je put do sela Visovica. Narednu etapu do Grabljive njive prešla je 26. i noću 26./27. siječnja, kada je u popodnevnim satima produžila pokret preko Jošanice, spuštajući se ka komunikacijama Sarajevo-Semizuvac. U dugoj koloni, koju su predvodili borci Semizovačke čete Crnovrškog bataljuna NOP odreda Zvijezda, bilo je 730 partizana, među kojima i pedesetak ranjenika i bolesnika. Nakon što je prešla željezničku prugu, drum i most na rijeci Bosni kod Raljeva, brigada se kretala zapadnim rubom Sarajevskog polja, izbivši kod Blažuja na komunikaciju Sarajevo-Mostar.
Nastupio je najteži dan marša koji je trajao 18 sati bez prestanka. Kolona se je sa velikim naporom penjala strmom stazom uz Igman, probijajući se kroz snježne i zaleđene gromade i vijavicu pri temperaturi od oko minus 32 stupnja, sa oskudnom odjećom i obućom. Mjestimično su borci bili prinuđeni da pužu uz zaleđene obronke, da rastovaruju konje i nose na rukama ranjenike i teže naoružanje. Brigada je 28. siječnja navečer stigla u Presjenicu (desetak kilometara sjeverozapadno od Trnova), na područje pod nadzorom Kalinovačkog NOP odreda, a odavde preko Trnova u Foču. Zbog smrzavanja veliki broj boraca bio je izbačen iz stroja. Kroz partizansku bolnicu prošla su 172 promrzla borca, dok ih je još stotinjak imalo lakše ozljede. Mnogi od njih su nakon oporavka nastavili s borbom.
Manifestacija „Igmanski marš“ nastavak je već uspješne i dugogodišnje suradnje i povezivanja SABA RH sa udrugama boraca i antifašista u regiji kroz zajedničke susrete i obilježavanja obljetnica iz antifašističke borbe. Antifašističke udruge s prostora bivše Jugoslavije svojim zajedničkim djelovanjem dokazuju da za međusobnu suradnju ne postoje granične prepreke.
Bojan Mirosavljev
