Savez antifašističkih boraca
i antifašista Republike Hrvatske

Partizani – jedini na pravoj strani

Povodom obilježavanja Dana antifašističke borbe u Novinarskom domu u Zagrebu održana je tribina na kojoj su o antifašizmu i antifašističkoj borbi govorili Ivo Goldstein, Hrvoje Klasić i Sandra Benčić. Tribinu je prekinuo Ante Prkačin koji je iznio svoje viđenje povijesti.

Tribina “Početak Drugog svjetskog rata” koja je u organizaciji Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH povodom obilježavanja Dana antifašističke borbe i početka NOB-a upriličena 16. juna u Novinarskom domu u Zagrebu završila je u znaku desničarskih provokacija jer je saborski zastupnik Ante Prkačin izvrijeđao antifašiste uz podršku svojih fanova koji su se zatekli u dvorani.

Izlaganja profesora Ive Goldsteina i Hrvoja Klasića te saborske zastupnice Sandre Benčić uz moderiranje novinara Vlade Vurušića i uvodnu riječ predsjednika SABA RH Franje Habulina dala su iscrpne pogleda na antifašizam i antifašističku borbu u Hrvatskoj uz ukazivanje na sadašnji revizionizam i izjednačavanje strana u sukobu.

“O svemu vezanu uz antifašističku borbu možemo diskutirati, osim o jednoj stvari: tko je bio na pravoj strani, a tu je odgovor jednoznačan – samo partizani”, naglasio je Goldstein u izlaganju u kojem se bavio definicijom antifašizma i obilježjima antifašističke borbe na ovim prostorima.

“Antifašizam je cjeloviti idejno-politički i vojni odgovor na nacizam i fašizam, a koalicija definirana kao savez raznorodnih država koje se borila protiv fašizma, Trojnog pakta i njegovih supotpisnika, uključujući i NDH, prihvatila je i koristila taj termin. NOB u Jugoslaviji i Hrvatskoj bio je specifični dio antifašističke koalicije, s tim da je antifašistički pokret u Hrvatskoj bio najjači dio jugoslavenskog antifašizma i najmasovniji u Evropi, ne računajući okupirane dijelove SSSR-a”, kazao je Goldstein i naglasio da su u NOB bili uključeni ljudi iz brojnih stranaka pod rukovodstvom komunista koji su učinili sve da nakon rata ne ispuste vlast. Osim toga KPJ i Josip Broz Tito bili su svjesni da borba u Jugoslaviji ne može biti uspješna bez rješavanja nacionalnog pitanja. Zato program KPJ ima tri komponente – borbu protiv nacifašista i izdajnika, održavanja jugoslavenske zajednice reformirane na osnovi ravnopravnih naroda i jednostranačka vlast po uzoru na SSSR, zaključio je Goldstein.

“Postavljaju se pitanja bi li bilo antifašističke borbe da nisu napadnute Jugoslavija i SSSR ili da su se ustaške vlasti drugačije ponašale prema Srbima na području NDH”, rekao je Klasić podsjetivši da su u Španjolski građanski rat slani brojni dobrovoljci, kao i da je tokom Aprilskog rata KPJ formirala vojne komitete, računajući da će morati pružati oružani otpor u teškim uslovima. Ukazao je i na to da je od aprila do juna vladalo varljivo primirje u kojem su se i komunisti i vlasti NDH suzdržavali od akcija zbog pakta Molotov-Ribbentrop, ilustrirajući to i podatkom da su ustaše u Sisku u aprilu zatvorile neke komuniste i ubrzo ih pustili, rekavši da bi bilo dobro da se odreknu komunizma i da im se neće ništa desiti.

Sudionici tribine (slijeva na desno: Vlado Vurušić, Hrvoje Klasić, Sandra Benčić, Ivo Goldstein i Franjo Habulin) / Foto N.J.

“Na dan napada na SSSR u šumi Šikara kod Siska skupilo se petnaest komunista i formirali su odred koji je ubrzo počeo izvoditi diverzije na pruzi, a formiranje odreda značilo je i prekid s legalitetom jer ti borci nisu preko dana bili građani, radnici i studenti, a preko noći ilegalci, nego su sada sve vrijeme bili u borbi”, rekao je Klasić istaknuvši da se odred premjestio u šumu Brezovica i da se kasnije prebacio na oslobođeni teritorij na Baniji. Ustaše su odred ozbiljno shvatili, o čemu svjedoči činjenica da je pod komandom Ante Moškova bilo angažirano nekoliko satnija i nekoliko aviona koji su okružili Brezovicu. Odred je brojao 77 članova, od toga 72 Hrvata, tri Srbina i dva Slovenca, a da su u akciji poginula dva borca. Od boraca iz odreda pola ih nije dočekalo kraj rata jer su poginuli u drugim jedinicama. Bila je hrabrost otići s 18 ili 19 godina u borbu, znajući da im se, pošto su bili Hrvati, ništa ne bi desilo da se nisu aktivirali.

Klasić se zapitao zašto se nije slavio 22. jun nego 27. jul podsjetivši da je Tito pred kraj života čestitao Vladi Janiću Capi kao prvom partizanu, a da je Franjo Tuđman uspostavio 22. jun kao praznik.

Sandra Benčić naglasila je da neke stranke u Hrvatskoj napadaju antifašizam iz jeftinog interesa i parazitiraju na dijeljenju ljudi po obiteljskim traumama. “Nama je nužan normalan proces suočavanja s prošlošću i razgovor o svim aspektima prošlosti koji nas muči, ali i pijetet prema svakoj žrtvi, iako je bilo važno biti na pravoj strani. Brine me što mladi ljudi znaju malo činjenica, kao i dehumanizacija i difamacija neistomišljenika lažnim vijestima što dovodi do nasilja”, rekla je. Ukazala je na to da se novo rukovodstvo Zagreba bori s naslijeđenim katastrofalnim stanjem i da je prioritet stabilizacija financija, ali da će gradske vlasti i Možemo! podržavati antifašizam.

U raspravi je Goldstein naglasio da nije moguć dijalog s onima koji su protiv činjenica, a svako tko želi nešto znati na raspolaganju ima dokumente. Osim toga, ne može biti pijeteta za zločince, rekao je i podsjetio da se govori o žrtvama poraća u Zagrebu, iako se kod Gračana na sjevernom dijelu grada između 9. i 11. maja 1945. vodila borba između partizana i 3.000 Nijemaca i jednog broja ustaša koji su se povlačili na zapad, pri čemu su partizani imali bar 80 poginulih boraca. “Idiotizam je izjednačavati Jasenovac i Bleiburg i govoriti o herojstvu ustaša – Poglavnikovog tjelesnog zdruga, Crne legije i Ustaške obrane koja je čuvala Jasenovac, a koji su na kraju rata uzimali žene i djecu kao živi štit u svom bijegu na zapad. U završnim borbama stradali su nevini, ali su stradali i zločinci i vodstvo, dok su oni koji su zarobljeni imali primjereno suđenje”, naglasio je Goldstein. Osvrnuo se i na uništavanje spomenika koji su kao Bakićev spomenik pobjedi naroda Slavonije kod Kamenske bili nadideološka remek-djela nedostižna u svjetskoj umjetnosti. “Tih dana početkom 1992. uništen je i spomenik Tesli u Gospiću, a u Gracu kod Makarske Augustinčićev kip partizana”, istaknuo je Goldstein.

Klasić je naglasio i da borba bez učešća Srba iz Hrvatske ne bi bila uspješna, a da je Pavelić imao pametniju politiku, Srbi se ne bi digli na masovni ustanak. Osvrnuo se i na ulogu katoličke crkve koja je podržavala NDH i nacizam, pa je sisački župnik u crkvi 20. aprila 1942. slavio Hitlerov rođendan.

Tribinu je svojim istupom prekinuo Ante Prkačin, dajući svoje viđenje povijesti, onako kako to čini u Saboru, a nakon protivljenja, dobio je podršku svojih fanova, tako da je tribina završena bez pozdrava jer su se učesnici razišli.

Između ostalih u punoj dvorani bili su bivši predsjednik Stjepan Mesić, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH Aleksandar Tolnauer, diplomatski predstavnici Srbije i Rusije, kao i brojni antifašistički aktivisti.

Novosti / N. Jovanović 

Share on facebook
Facebook
Share on email
E-mail

Kategorije

Najave

KOMEMORACIJA U GLINI

Dana 29. srpnja 2021. godine s početkom u 18:00 sati Srpsko narodno vijeće i Antifašistička liga Republike Hrvatske  organiziraju komemoraciju žrtvama jednog od najvećih zloćina

Pročitaj više »