Savez antifašističkih boraca
i antifašista Republike Hrvatske

Partizan, pjesnik, antifašist, ali prije svega čovjek

Stota obljetnica rođenja antifašiste i pjesnika Ante Zemljara obilježena je tribinom u prostorijama zagrebačke “Prosvjete”

Povodom stogodišnjice rođenja pjesnika i antifašiste Ante Zemljara, Srpsko narodno vijeće i Antifašistička liga RH upriličili su 18. februara dobro posjećenu tribinu u prostorijama SKD-a “Prosvjeta” u Zagrebu.

Aneta Vladimirov iz Odjela za kulturu SNV-a podsjetila je na Zemljarovu sveobuhvatnu biografiju čovjeka koji je kao mladić s brojnim svojim sumještanima Pažanima otišao u partizane, pisao pjesme, bio na Golom otoku zbog čega je dugo vremena trpio posljedice, kao antifašist se borio protiv revizija historije i za povratak imena Trga žrtava fašizma…

Historija ga pamti i jer je sa svojim drugovima u noći s 2. na 3. novembra 1941. na centralnom križu paškog groblja postavio glogov vijenac i traku s natpisom “Žrtvama Slane”. To je bila prva komemoracija žrtvama ovog ustaškog logora koji je uz Metajnu, također na Pagu, Jadovno i Gospić bio dio ustaškog kompleksa logora smrti. Štoviše, vijenac kojim je iskazan pijetet prema Srbima i Židovima pobijenima u Slana bio je i prvi javni protest protiv ustaške NDH.

– Da Ante Zemljar u životu ništa drugo nije uradio nego što je postavio vijenac i traku na križ na groblju upisao bi se u povijest Hrvatske i Jugoslavije. On je bio jedan od onih koji su komemorirali žrtve na otoku za koji je vezao svoj život – rekao je Milan Radanović iz Arhiva Srba u Hrvatskoj.

– Odlazak u partizane bio je akt solidarnosti sa svima koje su ustaše progonile. Kao što je komemorirao njihove žrtve 1941., on se i nakon rata uključuje u njihovo komemoriranje, sve dok nije završio na Golom otoku – rekao je.

Podsjetio je na Zemljarovo traganje za preživjelim logorašima iz Slane, osnovane 24. juna 1941. i njegove razgovore s njima.

– Iako se o Slanoj pisalo, ne zna se koliko je ljudi prošlo kroz nju i koliko ih je ubijeno. Na ta pitanje nama odgovora jer nema primarnih izvora; ustaše nisu imali prijemnu kancelariju niti vodili spiskove logoraša – podsjetio je Radanović.

Natka Badurina govorila je o književnim i pjesničkim aspektima Zemljarovog djela, ističući kako su te pjesme u kojima je govorio umjesto žrtava primjer osobnog angažmana i suočavanja sa strahovima. Naglasila je da su u počecima njegove pjesme bila modernističke i nadrealističke. Pozabavila se i moralnom obavezom svjedočenja jer je dokument mrtav bez onog tko bi o njemu govorio.

– Bio je prilagodljiv kao pjesnik, ali neprilagodljiv kao čovjek – podvukla je na kraju izlaganja.

Predsjednik Antifašističke lige Zoran Pusić evocirao je uspomene na zajednička nastojanja za vraćanje imena Trga žrtava fašizma u Zagrebu.

– Imao je mladenački duh; od 1941. do 1945. bio je partizan koji je, iako nije maturirao, vodio borce i formirao jedinice, od 1951. do 1953. golootočanin, a antifašist i pjesnik cijeli svoj život. Pusić je borbu za vraćanje imena Trgu žrtava fašizma usporedio s partizanskim ustankom, jer nitko u početku nije mislio da će uspjeti.

– Kad smo se našli na Trgu, s druge strane bila je velika gomila ljudi koja je uzvikivala ustaške pozdrava, a mnogi su govorili da nema šanse da se ime trga vrati – prisjetio se Pusić.

Naglasio je i da je zbog Golog otoka, na kojem je bio dva puta, Zemljar imao velike probleme u životu jer nije mogao naći posao. Prestao je biti nepodoban krajem 80-ih kad se počelo govoriti o Golom otoku. Međutim, tada je napisao “Haron i sudbine” u kojoj je pisao o ubijanjima Srba i Židova, pa je opet postao nepodoban. Dakle, on praktički nikad nije bio podoban – rekao je Pusić.

Prisutnima se obratio i Ognjen Kraus, predsjednik Židovske općine Zagreb, rekavši da se Zemljar cijeli život borio protiv vjetrenjača, podsjetivši i na spomen ploču žrtvama Slane koja je tri puta razbijana i uklanjana.

Zemljar, koji se cijelog života borio za pravo i ljudskost, bio je prije svega čovjek, riječi su kojima je zaključena tribina na kojoj su glumice Paola Slavica i Jasmina Mujkić čitale pjesme iz raznih faza njegovog stvaralaštva.

Događaju su između ostalog prisustvovali i njegova žena Vjera, dugogodišnji šef diplomacije Jugoslavije i Hrvatske Budimir Lončar, ravnatelj JUSP Jasenovac Ivo Pejaković, voditeljica Documente Vesna Teršelič, brojni antifašisti, kulturni i naučni radnici te aktivisti srpskih organizacija.

(Novosti/Nenad Jovanović)

Facebook
E-mail