Savez antifašističkih boraca
i antifašista Republike Hrvatske

Papa u Portugalu

Šef države i Katoličke crkve poručio je da u Crkvi ima mjesta za “sve, sve, sve” misleći na pripadnike LGBT zajednice, osudio je seksualno zlostavljanje u crkvenim redovima, osudio je prekarijat. Političke ocjene papinog posjeta nisu unisone, a pozitivnom ocjenom iznenadila je Komunistička partija

(Foto: Wikimedia Commons)

Nakon trogodišnjih priprema, u Lisabonu je održana manifestacija 16. Svjetskog dana mladih. Zaključio ju je misom pred oko milijun i pol hodočasnika Franjo, 266. papa Katoličke crkve, koji će u prosincu napuniti 87 godina, prvi isusovac na toj dužnosti. U portugalski je glavni grad doputovao u državni posjet, dakle u dvostrukoj funkciji, onoj šefa države Vatikana i onoj pape, vjerskog vođe svih katolika.

U pet dana velike manifestacije koja je okupila vjernike pristigle iz svih zemalja svijeta (navodno samo iz Maldiva nije bilo nikoga) odaslao je brojne poruke mladima, ali i političarima i vladarima Zapada, Europske unije i Crkve.

Mladima je poručio da “krenu na put” i to “žurno, ali ne i tjeskobno”. “Budite nekonformisti”, “hrabri” i “poduzetnici snova”. Upozorio ih je da stvaran život nije u mobitelima i na društvenim mrežama, da problem “nije pasti, problem je ostati na tlu” i zatražio od njih da “uprljaju ruke” radije nego da “katkad uprljaju srce”.

Posebno je odjeknula njegova poruka koju je već više puta izrekao, da “u Crkvi ima prostora za sve, sve, sve” misleći na LGBT zajednicu. S nelagodom i iskazanim osjećajem odgovornosti osudio je pojavu seksualnog zlostavljanja u crkvenim redovima i primio manju skupinu zlostavljanika. Početkom je godine objavljen naime izvještaj nezavisne komisije (imenovala ju je upravo Portugalska biskupska konferencija).

Ona je dokazala zlostavljanje najmanje 4.815 djece i maloljetnika, zlostavljanih od 1950. godine u okrilju crkava, samostana, crkvenih dobrotvornih ustanova, internata, itd., ustanovivši da je ta brojka “apsolutno minimalna” i predstavlja tek “vrh ledene sante” u odnosu na stvarne, neprijavljene ili nedovoljno dokazane slučajeve. Prosječna dob žrtava je 11,2 godine, a u 52,7 posto slučajeva riječ je o muškoj djeci.

Dočekao ga je portugalski predsjednik Marcelo Rebelo de Sousa, militantan katolik, političar desnoga centra, poljubivši mu prsten, na zgražanje laičkog dijela javnosti koja je i inače iskazivala rezerve prema uplitanju ustavno sekularne države u suorganizaciju i sudjelovanje u financiranju manifestacije jedne vjerske organizacije.

Uoči papina dolaska, predsjednik je proglasio otprije izglasan zakon o amnestiji, objavljujući da ga proglašava upravo sada u čast papina dolaska i izrazivši žaljenje što će stupiti na snagu tek u rujnu, a ne odmah, za vrijeme papina boravka. I to je odmah izazvalo reakcije u dijelu javnosti koji je s negodovanjem gledao na vezivanje državnih poslova s dolaskom poglavara jedne vjerske zajednice.

U javnosti se prije skupa vodila burna rasprava o sudjelovanju sekularne države u organizaciji i financiranju vjerskog skupa, koja je izravno sudjelovala s oko 80 milijuna eura (portugalska Crkva s još otprilike toliko), ne računajući neizravne troškove poput plaćanje golemog sigurnosnog aparata koji je uspostavljen da osigura razne programirane događaje.

Među raznovrsnim prosvjedima izraženima plakatima, peticijama, objavama na društvenim mrežama, itd., posebno se istakao mladi konceptualni umjetnik Bordalo II, koji je uoči dolaska pape do grandioznog oltara (koji je grad platio oko četiri milijuna eura) odmotao “tepih sramote” satkan od uvećanih novčanica od 500 eura i proglasio Katoličku crkvu multinacionalnom kompanijom koja je tamo na turneji.

Nije poznato o čemu su u svom susretu u četiri oka razgovarali vatikanski poglavar i portugalski šef države, koji nije skrivao ushit što može ugostiti svoga vjerskog vođu. No vjerojatno je bila dotaknuta i tema eutanazije o kojoj se vodila velika debata prije no što je parlament u svibnju izglasao zakon koji regulira uvjete za nekažnjivost medicinski potpomognute smrti u krajnjim slučajevima patnje i neizlječivosti bolesnika, čemu se Katolička crkva oštro protivi, to više što je u zemlji zakonski dopušten voljni prekid trudnoće, odnosno pobačaj na zahtjev.

U prvom svom govoru papa je trznuo nacionalnu žicu Portugalaca citirajući krunske dragulje portugalskog kulturnog i nacionalnog identiteta, riječima koje upućuju na definiciju Portugala koji se okrenuo oceanima, u razdoblju velikih otkrića, kad se ta zemlja uputila, u XV. stoljeću, u “otkriće novih svjetova”.

Luís Vaz de Camões, “otac portugalske književnosti”, u svom grandioznom epu Luzitanci definirao je zemlju kao mjesto “gdje kopno prestaje i počinje more”, fadistica Amália Rodrigues kaže da “Lisabon miriši na cvijeće i ljubav”, pjesnikinja Sophia de Mello Breyner Andersen izražava “pohvalu moru”, a pjesnik Fernando Pessoa “ploviti se mora, živjeti ne treba (…) stvarati je ono što je potrebno”. Zaključio je riječima koje je napisao José Saramago, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1998. godine: “Ono što daje istinski smisao susretu je potraga. A potrebno je dugo tražiti da bi se dosegnulo ono što je blizu”.

Izrazio je zabrinutost silaznom demografskom krivuljom u Europi i na Zapadu i upozorio da se “investira više u oružje nego u budućnost” što izaziva “osiromašenje istinskog ljudskog kapitala kao što je obrazovanje, zdravstvo i socijalna država”. Tražeći od mladih da budu “protagonisti promjene” i da “sanjaju mir i žive mir”, zatražio je prekid rata u Ukrajini, prije svega na misi u svetištu Fátima, gdje se 1917. godine Gospa prvi put ukazala malim pastirima, a i poslije im se više puta ukazivala (“kao da je poštarica”, kao što je svojedobno rekao za Međugorje).

Političari su se različito odnosili prema pohodu hodočasnika. Osim ushićenoga predsjednika, socijalist i deklarirani ateist António Costa, predsjednik Vlade, ocijenio je “apsurdnima” kritike da vlast suorganizira takve događaje, dok se većina parlamentarnih stranaka suzdržala od javnih ocjena. Iznenadila je Portugalska komunistička partija (ima šest zastupnika u Parlamentu), “najateističkija” stranka, svojim neočekivanim objavama u kojima pozitivno ocjenjuje papine nastupe, pogotovo njegovu “osudu prekarijata s kojim se mnogi mladi ljudi susreću” i podržava njegove “značajne riječi koje ističemo i vrednujemo”.

Manifestacija je prošla bez većih incidenata. Na misi koju su organizirali katolici LGBT orijentacije desetak je osoba prekinulo liturgiju, što je izazvalo uredovanje policije. U jednom od nesretnih slučajeva nastradao je i mladi hodočasnik iz Hrvatske, koji je na plaži u lisabonskom predgrađu Carcavelos neoprezno skočio u pličinu i teško ozlijedio kralježnicu.

(Novosti/Želimir Brala)

Facebook
E-mail