U Zagrebu je 9. srpnja 2022. održana Skupština Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH, kojoj je bilo nazočno 41 delegata iz 15 udruženih županijskih zajednica i saveza, te 147 općinskih i gradskih udruga, te 3 kolektivne članice-interesne organizacije. Članovi Skupštine raspravljali su o radu Saveza tijekom 2021., ali i 2022. te o programu rada tijekom 2022.
U pogledu provedbe javnih politika u raspravi su predsjednik Saveza Franjo Habulin i delegati istaknuli da se Savez tijekom 2021., ali i 2022. zalagao za poštivanje i provedbu sadržaja Ustava RH, Deklaracije Hrvatskoga sabora o antifašizmu, obnovu i čuvanje spomenika NOB-a, uvrštavanje u školske nastavne programe sadržaje koji se odnose na Drugi svjetski rat i NOB, organizaciju ciklusa redovite Škole demokracije, Dokumentacijskog centra antifašizma i nakladničko-informativne aktivnosti, te otvaranje javne knjižnice Saveza s 20.000 naslova.
U Izvještaju je posebno istaknuta potreba sankcioniranja ustaških simbola i pokliča ZDS, ali i činjenica da se povijest u Hrvatskoj revidira i prekraja. Odgajalo se mlade u neznanju i usađivali im krive vrijednosti. Istaknuto je da je Hrvatska u svojim granicama stvorena kao federalna jedinica Jugoslavije na zasjedanju ZAVNOH-a u Topuskom, da se predugo zaboravljalo na antifašističke temelje Hrvatske, osim prigodničarski na obljetnicama. Gotovo se bez otpora prihvatila činjenica da zločini, nedvojbeno počinjeni na samom kraju Drugog svjetskog rata, bace sjenu na cijelu epopeju Narodnooslobodilačke borbe i njene sudionike na čelu s vrhovnim komandantom Josipom Brozom Titom. Nismo se uspjeli suprotstaviti mijenjanju imena ulica i razaranju spomenika antifašističkim borcima i kada su neke jedinice Hrvatske vojske dobivale imena po notornim ustaškim zločincima. Svega toga ne bi bilo da vlasti nisu šutjele. No, činjenica je da slobode i demokracije ne bi bilo bez pobjede nad fašizmom te da Hrvatska ne smije biti zagledana u najmračniji dio svoje povijesti i tamo tražiti put u budućnost. Bez suočavanja s prošlošću onakvom kakva je bila, kao i s osudom zločinaca koji su to nedvojbeno bili, te s koketiranjem s ustašstvom za ovu zemlju nema budućnosti.
U izvještaju je istaknut i problem s uredskim prostorom koji koristi Savez u Zagrebu. Naime, Savez je proteklih 30 godina gotovo u beskućničkom odnosu, u pogledu prostora kojeg koristi za svoje aktivnosti. Naime, Savezu nije uspjelo, temeljem Zakona o pretvorbi prava na društvenim sredstvima bivših društveno-političkih organizacija iz 1997. godine i odluke Vlade RH, prenijeti u vlasništvo prostor u Hatzovoj 16, koji je SUBNOR RH kao društveno vlasništvo koristio od 1954. U takvim okolnostima Grad Zagreb se mimo navedenog zakona uknjižio 2014. kao vlasnik na zgradi. Otada Savez bez ugovora koristi prostor u Hatzovoj 16, što je rezultiralo mnogim nejasnoćama i problemima u funkcioniranju Saveza u pogledu plaćanja najma i režijskih troškova, te obnove zgrade oštećene u potresu. Ti su problemi nastavljeni i nakon što je prostor krajem travnja 2021. pripao u vlasništvo Republike Hrvatske. Dakle, Savez ni nakon godine dana nema potpisan ugovor o najmu s Ministarstvom prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, a nisu ni otvoreni dogovori o korištenju prostora, primjerice o obnovi zgrade nakon potresa, o činjenici da dio zgrade koristi i privatni ugostitelj, o plaćanju pričuve, o plaćanju osiguranja zgrade, o održavanju zgrade koja je izgrađena prije više od sto godina. U takvim okolnostima Savez je pod stalnim pritiskom da izgubi prostor u kojem su smješteni i 7 antifašističkih udruga, ali i 20.000 naslova knjiga koje bi trebalo otvoriti za javnu uporabu, zatim zbirku umjetnina, koja je registrirana kao kulturno dobro RH, 10 izložbenih postava i izlošci, koje Savez priprema za budući Muzej antifašizma Hrvatske.
Članovi Skupštine prihvatili su razrješenje Vladimira Augustiča dužnosti potpredsjednika Saveza za Zagrebačku regiju, te imenovanje Miroslava Delića, za potpredsjednika Saveza za navedenu regiju. Skupština je prihvatila i kooptiranje Vesne Ugrine u Predsjedništvo Saveza, kako bi Zajednica antifašističkih boraca i antifašista Splitsko- dalmatinske županije, sa svojih 15 udruga, kvalitetno mogla surađivati sa Savezom.
