Savez antifašističkih boraca
i antifašista Republike Hrvatske

Naša matematičarka vlastitim primjerom pokazala kako pomoći Ukrajini

(Foto: Wikimedia Commons) Ilustracija

HRVATSKA matematičarka Petra Posedel Šimović s Agronomskog fakulteta u Zagrebu svojim je primjerom pokazala kako njezini kolege znanstvenici, ali i svi drugi koji to žele, mogu pomoći Ukrajincima u teškim okolnostima rata.

Dok se čelnici raznih država i političkih stranaka svijeta svrstavaju na razne strane, polemiziraju o tome treba li Ukrajini slati oružje i obučavati ukrajinske vojnike ili ne, običnim građanima naizgled ne preostaje puno opcija za pomoć ukrajinskom narodu kojem neupitno treba pomoć, što god mislili o ratu u toj zemlji i njegovom okončanju.

Svatko može najbolje pomoći u onome u čemu je najbolji

Posedel Šimović smatra da svatko najbolje može pomoći u svojoj struci, u nečemu u čemu je osobno najbolji. Ona se odlučila pomoći ukrajinskim nastavnicima matematike na Sveučilištu u Kijevu volonterskim radom u oblikovanju i održavanju nastave.

“U svakoj tragediji ili nesreći, a posebno u ratu ili agresiji, ne možemo se ne zapitati što bi se dogodilo da se i sami nalazimo u istoj ili sličnoj situaciji”, rekla je za Index Posedel Šimović.

“U takvim situacijama svaka je pomoć dobro došla, no osobno smatram da je pružanje pomoći najefikasnije kada je usmjereno, pravovremeno i kada uspijeva stići do željenog cilja. Budući da su načini na koje ljudi mogu pomoći prilično ograničeni, osim formalnih izraza podrške zemlji koja je napadnuta, vjerujem da postoje načini kojima sadržaj može nadići formu, načini pomoći koji su mjerljivi i čiji se utjecaj može pratiti od njegovog početka pa do samog kraja. Pa kako onda dati najbolje od sebe u cilju pružanja nekog oblika pomoći?”, zapitala se u razgovoru za Index pa odmah ponudila odgovor.

“Radeći ono što najbolje znaš i za što si stručnjak. U mom slučaju to je akademska profesija, koja za mene nikad nije bila samo posao već i poziv”, tumači naša matematičarka.

I sama je studirala u ratnim uvjetima

Budući da je i sama neko vrijeme studirala u ratnim uvjetima, 1994. i 1995., te da se dobro sjeća kako su neka predavanja bila prekidana zbog uzbuna, nije mogla a da se ne zapita kako izgleda svakodnevica ukrajinskih studenata, kako se u ratnim uvjetima odvija nastava na njihovim fakultetima, posebno najvećim i najboljim kao nosiocima znanstvene misli, razvoja i obrazovanja.

“Čak i u slučaju da se nastava povremeno odvija online, što u moje vrijeme nije postojalo kao mogućnost, može li se i takav oblik nastave odvijati bez prekida do kojih dolazi zbog eventualnih problema s opskrbom energije ili stalnih raketnih napada od kojih se neki odvijaju i za vrijeme predavanja? Možemo li mi akademski djelatnici pomoći lokalnim profesorima u Ukrajini ne bismo li ih barem djelomično rasteretili nastavnih obaveza kako bi se mogli fokusirati na onaj dio svakodnevice koji im je u tom trenutku najvažniji, ali i kako bi još efikasnije nastavili svoj profesionalni akademski put koliko je to u takvim uvjetima uopće moguće?” pitala se naša sugovornica.

“Hrvatska bi trebala imati razumijevanja za Ukrajince”

Podsjeća da je na zadnjem održanom Europskom vijeću važna tema bila daljnja podrška Ukrajini i kako je organizirati. Smatra da je to osobito važno pitanje za naše vlasti budući da je od samog početka agresije na Ukrajinu jasno da u Hrvatskoj postoji razumijevanje za ono kroz što Ukrajina trenutno prolazi jer smo i mi prošli Domovinski rat.

“U skladu s vlastitim moralnim i ljudskim načelima slobode i neupitne podrške Ukrajini i ukrajinskom narodu, smatrala sam i profesionalno i moralno odgovornim sudjelovati u volonterskom projektu Bachelier finance society (BFS), najveće svjetske organizacije za financijsku matematiku čija sam članica, a koji ima za cilj pružiti akademsku pomoć i podršku ukrajinskoj akademskoj zajednici. BFS ima članove u više od 30 zemalja na svim kontinentima, s najvećom gustoćom u Sjevernoj Americi i Europi. Cilj BFS-a je promicanje financija kao discipline primjenom stohastike, statističke i ekonomske teorije te stvaranjem znanstvene zajednice u matematičkim financijama”, kaže Posedel Šimović.

Smislili kolegij za studente Sveučilišta u Kijevu

S obzirom na svoje znanstveno i stručno područje djelovanja i interese, Posedel Šimović je dobila mogućnost da s kolegama sa Sveučilišta u Rejkjaviku i s Autonomnog Sveučilišta u Barceloni osmisli kolegij ‘Algoritmi strojnog učenja’ s primjenom u financijama kao ekvivalentnu verziju kolegija Zavoda za teoriju vjerojatnosti, statistiku i aktuarsku matematiku Fakulteta Mehanike i Matematike Nacionalnog sveučilišta Taras Ševčenko u Kijevu. 

“To bi Zavodu Sveučilišta u Kijevu trebalo omogućiti da nastavi plodnu suradnju s vodećim svjetskim sveučilištima nakon izuzetno uspješnog kolegija ‘Strojno učenje u financijama’ za prvostupnike treće godine studija, koji je u prvom semestru predavao prof. Joseph Teichman s renomiranog sveučilišta ETH u Zurichu s kojim je i započela cijela ova priča”, govori nam.

“Svakako bih voljela istaknuti da je prof. Teichman bio voditelj jednog od projekata na kojem sam sudjelovala u sklopu poslijedoktorskog istraživanja na Technische Univesität Wien, Institute for Mathematical Methods in Economics, Financial and Actuarial Mathematics, Vienna, Austria. Od svog matičnog fakulteta, Agronomskog fakulteta, kao važne sastavnice Sveučilišta u Zagrebu, dobila sam nedvosmislenu podršku za pružanje takve pomoći. Posebno mi je drago da je time i Sveučilište u Zagrebu postalo jednim od europskih sveučilišta koja su svojom podrškom Sveučilištu u Kijevu obilježila ovakav poseban trenutak u modernoj povijesti”, kaže Posedel Šimović.

Posedel Šimović: Uvijek sam uzbuđena prije predavanja

Naša matematičarka kaže da je uvijek jako uzbuđena prije svakog predavanja studentima jer odmah pomisli tko zna što se sada oko njih događa, kakve oni vijesti upravo slušaju u medijima, kako oni percipiraju vijesti koje vladajući raznih država odašilju prema njima.

“Stoga koristim svaku priliku da im kažem da se nastojim koliko je god moguće povezati s njihovim prilikama i pokušavam im objasniti određene koncepte ne samo s teorijskog aspekta već također ukazati zašto će njima konkretno takvi koncepti biti od izuzetne važnosti u poslovnoj praksi kada uskoro krenu u poslovni svijet. Govorim im to kao nešto u što ne sumnjam da će se dogoditi. Drugim riječima, nastojim im predočiti zašto je interpretacija od izuzetne važnosti u svakoj vrsti modeliranja u kojoj je važno strojno učenje, kao što su ChatGPT i svakakva čudesa umjetne inteligencije”, navodi naša sugovornica.

“Ukrajinski studenti su uvučeni u rat kojem se ne nazire kraj”

“Radim to jer smatram da bi generacije poput njihove trebale upijati sav šlag moderne tehnologije 21. stoljeća i postepeno se suočavati s realnošću da će stroj u ovom ili onom obliku preoblikovati poslovni svijet u koji će uskoro kročiti, pri čemu je bitno naglasiti da je baš visokosofisticirano znanje u području AI-ja, ali još više sposobnost interpretacije istog, ključna u diferenciranju onih koje će stroj bez većih problema moći zamijeniti u poslovanju, od onih koje stroj još dugo ili nikada neće u potpunosti moći zamijeniti”, priča nam Posedel Šimović.

“Nažalost ukrajinski se studenti ne mogu u potpunosti posvetiti takvim razmišljanjima unatoč njihovoj očiglednoj velikoj želji jer su oni u tom istom 21. stoljeću, stoljeću sofisticiranih tehnologija, uvučeni u rat kojem se još uvijek ne nazire kraj. No, na kraju uvijek budem iznenađena razinom njihove uljudnosti, interesom I fokusom, dinamikom postavljanja pitanja, odgovornošću i profesionalnošću. S obzirom na sve okolnosti, iskreno im se divim”, kaže Posedel Šimović.

Što je kurikulum u kojem Petra Posedel pomaže?

Kurikulum se sastoji od 14 predavanja koja se održavaju tijekom sedam tjedana počevši od 13. ožujka 2023., kao i od četiri laboratorijske zadaće. Posvećen je pregledu algoritama strojnog učenja kao što su regresijski modeli, klasifikacijski modeli i osnove neuronskih mreža.

“Od domaćih pripadnika akademske zajednice i sveučilišta, kolegij će pratiti nastavnici i diplomirani studenti Odsjeka za teoriju vjerojatnosti, statistiku i aktuarsku matematiku pod vodstvom Vitalyja Holomozyja, koji je prije ruske invazije na Ukrajinu vodio kolegij na materinjem, ukrajinskom jeziku. Konkretno, Vitaly će i dalje održavati redovite konzultacije u vezi gradiva i laboratorijske vježbe na materinjem jeziku, no predavanja održavamo mi na engleskom jeziku”, tumači nam naša sugovornica.

U sklopu teksta navedenog kolegija potpore studentima Kijevskog sveučilišta sudjeluju:

Ralp Rudd, Sveučilište u Reykjaviku

Dr. Ralph Rudd docent je financijskog inženjeringa na Sveučilištu Reykjavik. Doktorirao je kvantitativne financije na Afričkom institutu za financijska tržišta i upravljanje rizicima, među 100 najboljih matematičkih financijskih programa u svijetu, prema ocjeni Eduniversala. Specijalizirao se za numeričke i računalne metode u financijama, s trenutačnim interesom za neuronske mreže i posebno za neuronske SDE.

Ramon Prat Casanovas, Autonomno sveučilište u Barceloni

Profesor Ramon Prat pomoćni je predavač financija i tržišta kapitala na Autonomnom sveučilištu u Barceloni, UAB. Diplomirao je MBA na Esade Business School i magistrirao matematiku financijskih instrumenata na UAB-u. Radi kao neovisni financijski konzultant i savjetnik te ima iskustva na projektima s vodećim tvrtkama i poduzetnicima.

Petra Posedel Šimović, Sveučilište u Zagrebu

Petra Posedel Šimović docentica je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Petrin glavni znanstveni interes je u području matematičke statistike i znanosti o podacima s posebnim fokusom na modele stohastičke volatilnosti, ekonometriju i poslovnu analitiku. Trenutno je članica tima na Istraživačkom projektu Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ) “Algoritmi dubokog podržanog učenja za upravljanje rizicima – DREAM.

(Index.hr/Nenad Jarić Dauenhauer)

Facebook
E-mail