Rat za hrvatsku neovisnost 1991. logičan je nastavak borbe protiv fašizma koju su 1945. godine izvojevali Titovi partizani. U povodu obilježavanja pobjede nad fašizmom, Dana Europe i Oslobođenja Grada Zagreba, Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske, upriličit će svečanu akademiju u nedjelju, 8. svibnja 2022. godine u Maloj dvorani Vatroslav Lisinski u Zagrebu
Predsjednik SABA RH FRANJO HABULIN prije par godina kazao je, „kako čeka dan kada će akademiju u čast Dana pobjede organizirati vlast, a antifašisti će biti gosti“. Licemjerno je neprestano se pozivati na Europsku Uniju, a prešućivati pobjedu, bez koje je ne bi bilo. Dodao je, da je „9. svibnja 1945. godine pobijeđeno najveće zlo u povijesti Europe, a dan ranije oslobođen Zagreb“. Međutim, i ove godine svečanu akademiju u povodu obilježavanja Dana pobjede nad fašizmom, Dana Europe i Dana oslobođenja Zagreba organizira SABA RH.
Devetog svibnja 1945. godine u jednom od predgrađa Berlina, predstavnici njemačke Vrhovne komande ratificirali su akt o bezuvjetnoj kapitulaciji svih njemačkih oružanih snaga. Dan pobjede nad fašizmom obilježava se i slavi i kao Dan Europe. Moderna Hrvatska je nastala na temeljima antifašizma, a od 2013. je i punopravna članica Europske unije. Dan pobjede nad fašizmom označio je, istodobno i uspješan završetak Narodnooslobodilačke borbe. Rat na jugoslavenskom prostoru nastavio se još tjedan dana, sve do 15. svibnja, kada je napokon JA skršila posljednji otpor neprijateljskih formacija. Drugi svjetski rat je, međutim, potrajao još gotovo četiri mjeseca, dok nije kapitulirao Japan, ali tek kada su na njegove civilne ciljeve bačene prve atomske bombe.
Osmog svibnja 1945. godine jedinice JA oslobodile su Zagreb, glavni grad Hrvatske. Dvije brigade 45. divizije 2. armije prešle su 8. svibnja kod Jakuševca Savu i oko 11 sati ušle u Zagreb. Tog dana prijepodne prodrli su u sam centar grada i borci Turopoljsko-posavskog odreda, iz sastava 10. korpusa zagrebačkog, i zajedno s borcima 45. divizije zauzele radio-stanicu.
Netom poslije 13 sati objavljen je preko radio-stanice proglas da je Zagreb oslobođen. Istog dana poslijepodne u Zagreb su ušle jedinice 18. divizije. Također, 32. i 33. divizija 10. korpusa zagrebačkog izbile su tog dana na cestu Zagreb-Varaždin i sutradan, 9. svibnja, ušle u oslobođeni Zagreb. Devetog svibnja probila se u Zagreb 21. divizija, a oko podne dijelovi i 1. i 6. proleterske divizije (iz 1 armije). U borbama na prilazu Zagrebu i u samom gradu poginula su iz jedinice 2. armije 183 borca dok ih je 664 bilo ranjeno, a poginulo je preko 3.000 i zarobljeno preko 6.000 neprijateljskih vojnika. Zagreb je tijekom NOR-a dao 42.000 sudionika antifašističke borbe. Od toga je poginulo kao antifašistički borci 4.079, ubijeno u koncentracijskim logorima i zatvorima 15.129 i na terenu 6.500, što ukupno iznosi 26.338 poginulih Zagrepčana ili 12,5% svih stanovnika grada.
Zagreb je bio stalni izvor za popunu jedinica NOV i PO Hrvatske novim borcima, koji su upućivani iz grada dobro organiziranim kanalima, a javke za prihvaćanje ljudi nalazile su se u neposrednoj okolici grada. Građani Zagreba, poglavito zagrebački proletarijat i omladina, bili su jezgra za formiranje jedinica Druge operativne zone, 13. proleterske brigade, a kasnije za jedinice 10. korpusa zagrebačkog i 34. divizije. Za vrijeme okupacije neprijatelj je u Zagrebu počinio velika zvjerstva progoneći i ubijajući istaknute hrvatske komuniste i druge napredne antifašistički orijentirane građane, a i Srbe i Židove, bez obzira na njihovo uvjerenje. Policijska mučilišta – Savka cesta, Trg N i druga gubilišta – Rakov potok i Dotršćina primjeri su zvjerstava okupatora i njihovih domaćih pomagača – ustaša.
Kakav je odnos Hrvatske prema antifašizmu vidi se, primjerice danas i u Zagrebu, gdje se Dan Grada slavi 31. svibnja, a ne kao nekada 8. svibnja, kada su partizani oslobodili glavni grad Hrvatske. Nema više ni ulica 8. maja a ni Trga maršala Tita…
Bojan Mirosavljev
