Savez antifašističkih boraca
i antifašista Republike Hrvatske

KUSONJE – KOMEMORACIJA ZA ŽRTVE USTAŠKOG TERORA

Tragičan događaj sredinom kolovoza 1942. kada je u pohodu ustaša u samo jednom danu živote izgubilo više od 500 mještana Kusonja i nepoznat broj  izbjeglica s Kozare  (mrtve i polužive žene, djecu i starce bacali su u dva bunara, sve dok ih nisu ispunili, a ostale  su spalili u  obližnjoj crkvi Svetog Georgija)  –  obilježen je komemorativnim skupom

(Foto: portalnovosti.com) Crkva Svetog Georgija u Kusonjama

       Teror okupatora i ustaškog režima doveli su do velikog broja žrtava  –  poginulih boraca i civila  tijekom NOP-a  na teritoriju današnje Požeško-slavonske županije. U znak sjećanja  na žrtve i zahvalnost palim borcima podignuta su na tom području 122 spomenika, a na prostoru Pakraca 120. Nažalost, u vrijeme Domovinskog rata i nakon njega, većina spomenika je srušena ili oštećena.

     Na komemorativnom skupu u Kusonjama, pred spomenikom stradalima podignutom 1952., oštećenom tijekom Domovinskog rata i obnovljenom  2013. godine, požeško-slavonski dožupan NIKOLA IVANOVIĆ, istaknuo je da predstavnici antifašističkih udruga i srpskih institucija  svake godine tijekom kako ga nazivaju „krvavog avgusta“  odaju počast za žrtve ustaškog pokolja u Derezi, Tornju, Gornjoj i Donjoj Obriježi, Branševcima, Japagi i Kusonjama.

    „U sinkroniziranoj akciji ustaša u samo jednom danu živote je izgubilo više od 500 mještana Kusonja i nepoznat broj izbjeglica s Kozare. Mrtve i polužive žene, djecu i starce bacali su u dva bunara, sve dok ih nisu ispunili, a ostale su spalili u obližnjoj crkvi Svetog  Georgija.  Oko 360 muškaraca i žena  odvedeno je u logore iz kojih se većina  nikada nije vratila. Raspolažemo s imenima 473  stradalih mještana, od toga 64 djece, ali broj je bio daleko veći. Na sreću, dio naših baka, djedova, očeva i majki spašen je iz logora uz posredovanje Diane Budisavljević“, kazao je Ivanović. Dodao je da danas kada živimo u vremenu u kome je sve relativno i tvrdi se da je fašizam sličan antifašizmu, kada živimo u vremenu u kojem se ovakve stvari prešućuju, umanjuju i iskrivljuju „naša je dužnost da zajedno obilazimo sva mjesta stradanja, da komemoriramo i pomolimo se za duše svih stradalih“. Predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista Pakraca i Lipika DRAGAN MARIN, rekao je među inim: „Svima nam smeta politička  amnezija koju se pokušava nametnuti u društvu. Na sreću, tu smo mi koji želimo poštovati i njegovati uspomenu na sve žrtve. Nadajmo se da aktualna vlast neće koristiti antifašizam samo kao ogrtač prema vani, nego da će u tom cilju početi djelovati unutar društva“. „Dobro je da se  vidimo na ovim mjestima. Možda ćemo oprostiti, ali zaboraviti ne smijemo nikada“, poručio je MILAN KOZLOVIĆ, predsjednik županijskog  VSNM-a. Uvjeren je da će Kusonje opstati iako u njima živi nepunih 300 stanovnika u odnosu na nekadašnjih preko tisuću. „Prije tridesetak godina bilo je drugačije: egzodus stanovnika počeo je s ožujskim sukobima u Pakracu. Do kraja 1991.  maltene sto poto stanovnika se iselilo. Uglavnom, od dvanaest ljudi, koliko ih je krajem 1991.  ostalo u praktički napuštenom   selu nitko nije preživio“, upozorio je Kozilović, koji se vratio u Kusonje. To je selo uz  obližnji Kukunjevac  bilo dio pilot-projekta u sklopu kojeg je izgrađeno sto kuća. Projekt je zaživio, a mnogi koji su se  tada vratili  i sada žive tu.

   Samo tri dana nakon tragičnog  događaja u Kusonjama, okupatorske snage zajedno sa ustašama u Sloboštini podno Papuka ubile su i pobacale u pet seoskih bunara 1.368 žena, djece i staraca s područja okolnih sela i Kozare. Danas je to selo pusto u pitomoj požeškoj Zlatnoj  kotlini s porušenim i  devastiranim kućama, ali i spomen-obilježjima, koja su podsjećala namjernike na taj stravični događaj od 16. kolovoza 1942. godine. Oba obeliska na Spomen-kosturnici minirana su 1991., uz devastaciju cijelog Spomen-obilježja. Članovi UABA Požega i SNV-a Požeško-slavonske županije postavili su novu spomen-ploču. Spomen-područje 5 bunara, sa crkvom Sv. Nikole je u sklopu Etno sela općine Brestovac, a spomenik majke s djetetom je miniran 1992. godine, ali još nije obnovljen.  Članovi UABA Požega veoma su agilni u nastojanjima da obnove što više spomen-obilježja na svom području. Prikupljaju sredstava, daju dobrovoljne priloge i sudjeluju u uređenju okoliša. Obnovljeni su spomenici  u Štrabutniku, Podsreži, grobnica narodnog heroja Nikole Demonje na brdu Blažuj u Kamenskoj, uređen okoliš srušenog spomenika „Partizan“ u Letatu. Također i u selu Branešici. Dana 11. kolovoza 1942.,  u ovom selu stradalo je 87 mještana (većinom žena i djece) od strane režima NDH. Spomenik koji je posvećen nevinim žrtvama, obnovljen je na inicijativu UABA Pakrac-Lipik.

     Razvoj NOP-a doveo je od prvih partizanskih grupa i odreda do osnivanja 1. slavonskog partizanskog bataljuna u prosincu 1941., kada je u isto vrijeme  osnovan i prvi Narodnooslobodilački odbor  –  organ demokratske vlasti. Na ovom području borbeno je djelovala i 12.  slavonska udarna brigada (znana i kao 1. slavonska brigada) formirana kod Pakraca, 11. listopada 1942. godine. Do potkraj 1942., u Slavoniji su djelovali vrlo uspješno 1. i 2. slavonski odred, a u Srijemu 3. odred koji je još u nadležnosti GŠ Hrvatske. Formirane su tri brigade od kojih je osnovana prva  –  poznata kao 12. slavonska divizija.

B. Mirosavljev

Facebook
E-mail