Svaka obljetnica predstavlja dragocjenu prigodu da se evociraju uspomene i sjećanja te da se kroz svojevrsni vremeplov dođe do izvorišnih zbivanja. Tako su se 14. listopada ove godine članice i članovi Udruge antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka predvođeni predsjednikom gospodinom Darkom Fanukom uputili prema Lici i Baniji, prostorima na kojima se tijekom Drugoga svjetskog rata, upravo u listopadskim danima prije 80 godina, stvarala novija hrvatska povijest.
Putovanje pod nazivom „Putovima ZAVNOH-a“ organizirao je Savez antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije na čelu s predsjednikom gospodinom Dinkom Tamarutom pa su se tako krčkim antifašistima pridružili članovi Udruge antifašista Čavle, Udruge antifašista Liburnije te Udruge antifašista Novi Vinodolski. Ukupno je 38 županijskih antifašista krenulo na dvodnevno putovanje, za čiji se prijevoznički i smještajni komfor pobrinula Turistička agencija Arriva Travel.
Povod ovom putovanju bilo je Drugo zasjedanje ZAVNOH-a, koje je održano u Plaškom od 12. do 15. listopada 1943. godine. Dakle, obilježavala se 80. godišnjica hrvatske državne i pravne povijesti, na čijim je zasadama izgrađena današnja Domovina. Jer, ne treba zaboraviti da je današnji Hrvatski sabor pravni nasljednik ZAVNOH-a. Taj akronim sadržava samu esenciju hrvatske opstojnosti i samobitnosti: Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske. Partizanski Hrvatski sabor. Osnovan zaslugom Inicijativnog odbora, koji se sastao 1. ožujka 1943. godine u ličkom selu Ponor Korenički da bi formulirao svoje zadatke i konkretne akcije prema stvaranju najvišeg partizanskog zakonodavnog i izvršnog tijela na oslobođenim hrvatskim područjima. Na svom Drugom zasjedanju, ZAVNOH je potvrdio Pazinske odluke o vraćanju Istre matici zemlji, donesene nakon kapitulacije Italije, te je proglasio vraćanje matici Domovini i ostalih hrvatskih područja (Rijeka, Zadar, otoci) koji su bili pod talijanskom okupacijom.
Upravo se u Plaškom te subote, 14. listopada, održala svečana sjednica povodom ovog važnog jubileja. Obilježavanje je organizirao Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske uz suorganizaciju Općine Plaški, a počelo je polaganjem vijenaca pred bistu Vladimira Nazora, predsjednika ZAVNOH-a, da bi se program nastavio u Domu kulture (negdašnji Dom ZAVNOH-a) prigodnim obraćanjima gospodina Pere Damjanovića, načelnika Općine Plaški, gospodina Franje Habulina, predsjednika Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske, gospodina Milorada Pupovca, predsjednika Srpskog narodnog vijeća i saborskog zastupnika te gospodina Davorka Vidovića, potpredsjednika Sabora. Svi govornici bili su unisoni u mišljenju da bez ZAVNOH-a i njegovih odluka tijekom ratnih godina 1943. – 1945. ne bi bilo moguće održati hrvatski državnopravni kontinuitet koji danas baštini Hrvatski sabor. A upravo je Sabor odlučio ignorirati pokroviteljstvo nad ovom obljetnicom pa se s govornice uputila opravdana kritika njegovom vodstvu.
Svečana sjednica bila je protkana kulturno-umjetničkim programom u kojem je nastupio Mješoviti zbor Lira iz Zagreba izvođenjem državne himne te pjesmama Po šumama i gorama, Nabrusimo kose, Šume, šume te Padaj silo i nepravdo, dok je dramski umjetnik Vilim Matula čitao ulomke odluka Drugog zasjedanja ZAVNOH-a.
Nakon svečane sjednice i obilaska Plaškog, pitomog mjesta na rubu plodne udoline koju dijeli s goranskim Ogulinom, krčki i županijski antifašisti nastavili su svoj put prema ličkom gradu Otočcu, gdje je 13. lipnja 1943. godine održano Prvo zasjedanje ZAVNOH-a. Zasjedanje je nastavljeno 14. lipnja na zaravni Labudovac na rubu Prošćanskog jezera, jednog od šesnaest imenovanih Plitvičkih jezera. S tog zasjedanja proizašla su dva dokumenta: Plitvička deklaracija kojom je ZAVNOH formalno preuzeo funkciju najvišeg zakonodavnog i predstavničkog tijela Narodnooslobodilačkog pokreta (NOP) na hrvatskom prostoru, a obavljao je i najvišu izvršnu vlast te Proglas narodima Hrvatske kojim je pozvao na borbu za oslobođenje Istre, Rijeke, Zadra i jadranskih otoka od talijanske okupacijske vojske. Sjednica ZAVNOH-a kojom je predsjedavao Vladimir Nazor održana je u današnjem Muzeju Gacke u središtu Otočca, o čemu svjedoči skromna spomen-ploča u atriju Muzeja dok je dvorana u kojoj je održano zasjedanje pretvorena u modernu kino-dvoranu s pozornicom, ali bez ikakvih obilježja i naznaka da je upravo u tom prostoru osnovano političko tijelo koje je naglašavalo slobodu, pravičnost, pravednost, nacionalnu ravnopravnost, federalizam, demokratičnost i ljudska prava, dakle sve sastavne komponente današnjeg civilizacijskog postignuća.
Simpatični hotel Mirni kutak na rubu Otočca poslužio je za odmor, okrjepu i prenoćište. Nedjeljno jutro, 15. listopada, pokazalo je antifašistima naznake jesenskog ličkog ugođaja. Vjetrovito, kišovito i prohladno, što se nastavilo cijeli dan. Ali, odlučnost da se posjeti obližnje selo Sinac, koje se smjestilo uz vrela rijeke Gacke, bilo je jače od vremenskih (ne)prilika.
Prekrasan ambijent Majerovog vrila poslužio je za upoznavanje s mlinicom u kojoj se žitarice melju na stari način koristeći pogonsku snagu rijeke.
Prirodne ljepote Like i Korduna nizale su se duž ceste koja je vodila preko Rakovice i Slunja da bi se nastavile do banijskog mjesta Topusko, završnog odredišta ovog putovanja.
Topusko je antifašiste dočekalo tužno i turobno. Nije to bila puka refleksija kišnih, tmurnih oblaka nego je to živa impresija društvene i državne nebrige za ovo mjesto smješteno samo sedamdesetak kilometara južno od Zagreba. Termalno lječilište dominira mjesnom vizurom, koju s teškom mukom možemo nazvati urbanom, ali podloga za takvu ocjenu ipak postoji. Nedaleko od termi, u samom središtu mjesta, uzdiže se monumentalni spomenik Ustanku naroda Hrvatske, djelo akademskog kipara Vanje Radauša. Svečano je postavljen i otkriven jubilarne 1953. godine. Partizanski mitraljezac koji odlučno korača na njegovom vrhu nije doživio sudbinu zgrade u kojoj je 8. i 9. svibnja 1944. godine održano Treće zasjedanje ZAVNOH-a, popularno nazvano Sabor u Topuskom.
Nalazila se u blizini spomenika, a u zrak je odletjela za vrijeme Domovinskog rata. Nije zaboravljena, kao što nisu zaboravljene odluke sa snagom ustavnih akata koje je u njoj ZAVNOH objavio urbi et orbi. Među njima su svakako važne Odluka o proglašenju ZAVNOH-a vrhovnim zakonodavnim i izvršnim predstavničkim tijelom i najvišim organom državne vlasti Federalne Države Hrvatske te Deklaracija o osnovnim pravima naroda i građana Demokratske Hrvatske, kojom su hrvatski i srpski narod izjednačeni u svim pravima, kojom su nacionalnim manjinama zajamčena njihova prava, kojom su žene dobile ista prava kao muškarci te kojom su svi građani u Hrvatskoj postali jednaki pred zakonom bez obzira na nacionalnost, rasu i vjeru, a svakom građaninu zajamčena je osobna i vlasnička sigurnost. Pa, ne piše li to isto u današnjem Ustavu Republike Hrvatske?
Topusko su antifašisti napustili pogledavši stare mjesne razglednice u prostorijama općinske Turističke zajednice, koja se smjestila u historicističkoj zgradi u središtu mjesta. Razglednice su otkrile jedan drugačiji Topusko, pun života, vedrine, lijepih kuća i društvenih zgrada. S nadom da će Topusko u bližoj budućnosti opet zaživjeti starim sjajem, krčki antifašisti i njihovi drugovi napustili su Baniju (ili je možda Banovina?) da bi se uputili prema Kvarneru, koji ih je dočekao u večernjim satima s hladnim osmjehom bure.
Tekst: Tvrtko Božić
Slike: Darko Fanuko
