Za razliku od središnjih manifestacija prvih oblika oružanog otpora na Baniji (Banski Grabovac) i Lici (Srb), na području Korduna skromnije je obilježen početak organiziranih partizanskih akcija – ali na više lokaliteta
Uz narodne zborove obilježena je 82. obljetnica formiranja partizanskih odreda u Gornjem Skradu i Trupinjaku. Na prije par godina obnovljen spomenik Drugog kordunaško-skradinskog partizanskog odreda , izaslanstva Općine Krnjak, Mjesnog odbora Gornji Skrad, krnjačkih antifašista i općinskog vijeća VSNM-a, položeni su vijenci i upaljene svijeće. Iz Gornjeg Skrada palo je 66 boraca tijekom NOB-a, uključujući i prvog komandira čete RADU DOBROSAVLJEVIĆA, a taj kraj dao je ukupno 105 žrtava. U Trupinjaku je obnovljena spomen-ploča s imenima 38 poginulih boraca. Spomen-ploča se nalazi na ruševnim ostacima nekadašnjeg Društvenog doma. Prvi kordunaški partizanski odred, podsjetimo, također je osnovan u Krnjaku, na Debeloj kosi 27. srpnja 1941. godine. Potom slijede osnivanja partizanskih odreda u Gornjem Skradu, Trupinjaku i Perjasici, gdje je prvi politički komesar bio IZIDOR ŠTROK, general, narodni heroj i španjolski borac.
„Čišćenje“ od Srba trajalo je na Kordunu od 20. srpnja do 8. kolovoza 1941. godine. Jedno od najpoznatijih stratišta bilo je Mehino stanje na granici Hrvatske i Bosne i Hercegovine kod Velike Kladuše, gdje su se nalazili duboko iskopani protutenkovski rovovi u koje su bacana i zatrpavana mrtva tijela. Masovni zločin, u kome je ubijeno oko 5.000 Srba, najprije je započeo u mjesnoj pravoslavnoj crkvi Svetog Georgija, a nastavljen je na Mehinom stanju. Na toj se lokaciji nalaze tri srtratišta, gdje su ustaše u protutenkovske rovove, koje je u svrhu obrane protiv nadiranja Nijemaca ranije iskopala kraljevska jugoslavenska vojska, bacili ubijene. Planove za ubojstva izradilo je u Zagrebu polovicom srpnja 1941. Ravnateljstvo za javni red i sigurnost, a na Kordun je iz Zagreba poslana specijalna jedinica kojom je zapovijedao Vital Baljak. Iz Zagreba je uoči masovnih zločina došao i zločinac Božidar Cerovski, zamjenik Ravnateljstva za javni red i sigurnost te organizator zločina Ivanović Jarku. Na stratištima u Velikoj Kladuši komemoracije su redovno održavane sve do 1990-ih godina, kada su ona zarasla u šikaru. Zahvaljujući inicijativi pokojnog SULEJMANA MUHAMEDAGIĆA, predsjednika UABA Velike Kladuše, ona su prije nekoliko godina raskrčena, pa su se na Mahinom stanju ponovno počele održavati komemoracije. Na ovogodišnjoj komemoraciji skup su pozdravili, među ostalim RADE KOSANOVIĆ, čelnik karlovačkih antifašista i FIKRET KENDIĆ, u ime antifašista i boraca NOR-a Velike Kladuše. Dodajmo, Kladuša je oslobođena 11. kolovoza 1943. godine i dala je 61-og nosioca Partizanske spomenice 1941. Mnogi Kladušani su otišli na Petrovu goru u poznati Vegašev partizanski odred. Raduje spoznaja da se i danas, preko puta pravoslavne crkve Sv. Georgija i poslicijske stanice ispred Doma kulture u centru Velike Kladuše nalazi pet bista narodnih heroja, partizana i komunističkih aktivista iz vremena Drugog svjetskog rata.
B. Mirosavljev
