Savez antifašističkih boraca
i antifašista Republike Hrvatske

Konspiracija i selektivan pristup obilježili predsjedanje Hrvatske IHRA-om

Prosvjedujemo jer su u vrijeme predsjedanja Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust propuštene brojne prilike za razgovor o kulturi sjećanja i informiranje javnosti o žrtvama Holokausta, genocida nad Romima i Srbima, kao i o antifašističkom otporu, upozorila je Documenta

(Foto: Nenad Jovanović) Vesna Teršelič i Tena Banjeglav iz Documente

Konspiracija, netransparentnost i selektivan pristup povijesti. Tim je riječima na konferenciji za medije, koju je zadnjeg februarskog dana na mjestu nekadašnje sinagoge u Praškoj ulici u Zagrebu održala Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, opisano hrvatsko predsjedanje Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust (IHRA).

Prema riječima voditeljice Vesne Teršelič, Documenta je podnijela zahtjev za pristup informacijama Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, tražeći dokument pod naslovom “Preporuke stručne skupine Međunarodnog saveza za sjećanje na Holokaust Vladi RH” kako bi upoznali javnost sa svim preporukama, ali nisu dobili odgovor.

– Pozivamo Ministarstvo na transparentnost, kao i ministarstva kulture i medija, te znanosti i obrazovanja, kao i unutrašnjih poslova, da barem na kraju predsjedanja izađu iz konspirativnog načina djelovanja i obavijeste javnost o svom radu i radu stručnjaka s kojima surađuju. Prosvjedujemo jer su u vrijeme predsjedanja propuštene brojne prilike za razgovor o kulturi pamćenja, informiranje javnosti o izložbama, obrazovnim materijalima i didaktičkim pomagalima pripremanim u suradnji s organizacijama sljednicama žrtava Holokausta, genocida nad Romima i genocida nad Srbima, kao i o antifašističkom otporu. Skrivanje rada na dijelu prošlosti, kojeg se trebamo sramiti, otežava proces humaniziranja odnosa prema žrtvama – rekla je Teršelič i naglasila da je zbog zaglušujućeg muka institucija u vrijeme predsjedanja u velikoj mjeri propuštena prilika za informiranje javnosti i javnu osudu ustaškog režima odgovornog za genocide nad Srbima, Židovima i Romima.

Ukazala je da o izložbi fotografija Lee Deutsch iz arhiva Židovske općine, otvorenoj u holu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, nije bilo spomena u medijima, jer na otvaranje nisu pozvani ni oni ni javnost. Zbog toga, kao i zbog teksta tiskanog samo na engleskom jeziku, na Facebooku je prosvjedovala povjesničarka dr. Nataša Mataušić.

– Da bi tekst bio napisan na engleskom potreban je dodatni napor, jer je tekst izvorno pripremljen na hrvatskom jeziku, iz čega razabiremo da je sadržaj bio namijenjen samo stranim stručnjacima i diplomatima. Na žalost, njima je bio namijenjen i veći dio djelovanja tima hrvatskog predsjedanja – kazala je Teršelič, ističući da je prvi “kamen spoticanja” u Zagrebu postavljen u listopadu 2020. posvećen Lei Deutsch, žrtvi ustaškog režima

– Hrvatska javnost zna njenu priču i sigurno bi mnogi bili zainteresirani i za izložbu. Ali nisu je imali priliku vidjeti jer nisu ni znali da se održava – objasnila je Teršelič.

Upitala je i zašto ponovno nije bila organizirana odlična izložba “Ako tebe zaboravim…”, koja je na početku pandemije 2020. godine, održana u Francuskom paviljonu, ali nikad nije postavljena u Varaždinu i Koprivnici, mada su je kustosice Nataša Mataušić i Rajka Bućin, u suradnji s Damirom Gamulinom, prilagodile upravo prostoru sinagoge u Koprivnici.

Teršelič je naglasila da na većini događaja, organiziranih uz podršku hrvatskog predsjedanja IHRA-om i MZO, poput stručnog usavršavanja o suprotstavljanju antisemitizmu i iskrivljavanju istine o Holokaustu, održanog 26. i 27. rujna 2023. u Zagrebu, nije bilo medija koji nisu pozvani ni na javnu diskusiju organiziranu u sklopu događanja.

Zašto mediji nisu pozvani ni na događanje organizirano 9. studenog, povodom obljetnice Kristalne noći, zapitala je.

Pohvalila je organiziranje seminara za nastavnike na kojima je ministar znanosti i obrazovanja pozvao da s učenicima posjete Spomen područje Jasenovac (JUSP).

– Blag porast interesa je vidljiv i iz ukupnog broja školskih grupa iz Hrvatske koje su posjetile JUSP. Prošle godine ih je bilo 38. Od tog broja, 21 grupa bila je iz osnovnih, a 17 iz srednjih škola. Ukupan broj školskih grupa iz Hrvatske, koje su 2022. posjetile Jasenovac, iznosio je 36, od čega 23 grupe iz osnovnih, a 13 iz srednjih škola. Na seminare nisu pozvani mediji, a nije organizirana niti konferencija za medije na kojoj bi se predstavilo rad i planove – naglasila je Teršelič.

Praktički nevidljiva su ostala i postignuća u domeni zaštite kulturne baštine, poput obnove Spomen groblja na lokaciji nekadašnjeg fašističkog logora u Kamporu na otoku Rabu ili da su

nakon brojnih peripetija, rasprava, rezolucija, političkih revizionizama i stalnih nastojanja šačice pojedinaca da se izložba ipak realizira, u susret ovogodišnjem Međunarodnom danu sjećanja na žrtve Holokausta, zemlje sljednice Jugoslavije potpisale ugovor o financiranju zajedničke izložbe u Memorijalnom muzeju Auschwitz-Birkenau gdje je stradalo 12.000 Jugoslavena.

Početkom 60-ih godina 20. vijeka u Auschwitzu I., u Bloku 17, postavljen je stalni postav u spomen na jugoslavenske logoraše. Posljednji stalni postav zatvoren je za javnost 2009. godine, da bi 2011. ministri kulture zemalja sljednica bivše Jugoslavije odlučili obnoviti takozvani jugoslavenski paviljon i postaviti novu zajedničku izložbu koje još uvijek nema.

Tena Banjeglav govorila je o netransparentnosti rada MZO-a i Agencije za odgoj obrazovanje na primjeru zabranjenog udžbenika povijesti “Zašto je povijest važna 4” autora Miljenka Hajdarovića, Nikice Torbice i Vedrana Ristića.

– MZO je na zahtjev nepoznatih osoba uputilo udžbenik na mišljenje Agenciji čije je povjerenstvo u vrlo kratkom roku donijelo odluku u zabrani i to s argumentima da nije usklađen s kurikulumom, da sadrži brojne pogrešne podatke te da je toliko loš da se ne može ni poslati na doradu. Iz Ministarstva je poslano rješenje o zabrani udžbenika bez ikakvog relevantnog sadržaja koji bi zainteresiranoj javnosti, pa i autorima, objasnio zašto je zabranjen – istaknula je.

Na dodatna traženja Agencija je poslala objašnjenje u kojem nije navedena prava argumentacija, a neke od iznesenih tvrdnji su pogrešne i nisu u skladu ni s principima niti s metodama povijesne znanosti, kao ni s predmetnim kurikulumom nastave povijesti za srednje škole.

– Iz svega navedenog zaključujemo da ni MZO ni AZOO ne žele otkriti tko je podnio zahtjev za zabranom udžbenika, ni tko je tu odluku donio, kao niti iz kojih je razloga udžbenik, koji je 2021. jednoglasno odobren bez ijednog komentara, u prosincu 2023. zabranjen. Na taj način nitko nije upoznat s razlozima zabrane, nego je u pitanje dovedena i demokracija – rekla je Banjeglav.

Upozoreno je i na promjene sadržaja privremenih info ploča, koje su u vrijeme predsjedanja postavljene u Spomen području Jasenovac, na traženje političkih institucija.

– Što je tome razlog? Da se ne spomene genocid nad Srbima za koji je nedvojbeno odgovoran ustaški režim? Zato pozivamo ministarstva da odustanu od selektivnog pristupa interpretacijama prošlosti, obustave cenzuru i objave svoje planove za predstojeće razdoblje, zaključila je Vesna Teršelič.

(Novosti/Nenad Jovanović)

Facebook
E-mail