Savez antifašističkih boraca
i antifašista Republike Hrvatske

Kako do konačnog popisa stradalih

Documentina crowfunding kampanja “Pamtimo sve žrtve” traje od 5. prosinca do 31. siječnja 2024. s ciljem prikupljanja sredstava za nastavak terenskog istraživanja o ubijenima i nestalima u ratu u Hrvatskoj

(Foto: Nenad Jovanović) Nikola Mokrović, Branka Vierda, Jurica Vitković i Vesna Teršelič

Documenta – centar za suočavanje s prošlošću 5. decembra pokrenula je kampanju “Pamtimo sve žrtve” kojom se nastoji prikupiti dodatna sredstva za nastavak terenskog istraživanja o ubijenima i nestalima u ratu u Hrvatskoj.

Kako je na tribini “Pamtimo sve žrtve”, održanoj u Zagrebu u okviru Human Rights film festivala, naglasila voditeljica Documente Vesna Teršelič, ni nakon više od trideset godina od početka rata 1991. u Hrvatskoj ne postoji jedinstveni i javno dostupan popis ubijenih i nestalih građana Hrvatske.

– Radi se o civilizacijskoj obavezi kojom se odaje počast žrtvama, a ujedno se pokušava stvoriti realan i činjenično utemeljen pregled njihovih stradanja. Naši istraživački timovi su od 2009. na terenu i prikupljaju sve moguće informacije o stradalima. U međuvremenu smo objavili podatke o ljudskim gubicima u nekim županijama, ali još uvijek ima dvojbi i problema. Analiziramo podatke o ljudskim gubicima od 1991. i očekujemo popis s imenima i prezimenima, te okolnostima stradanja svih ubijenih i nestalih – rekla je i ukazala na važnost podrške kampanji.

– Tokom istraživanja obavili smo preko 7.000 intervjua, u našoj bazi imamo podatke za 21.300 osobe koje treba dodatno provjeriti. Zato tražimo dodatne izvore financiranja i pozivamo sve koji, kao i mi, prikupljaju podatke poput Memorijalnog centra Domovinskog rata da analiziraju i objave podatke kako bi ih mogli usporediti. Oni imaju lakši pristup državnim institucijama, a mi dugogodišnje terensko istraživanje. Ti su podaci komplementarni i treba ih povezati. Važno nam je da svi koji su poznavali žrtve, koji nešto znaju, imaju dokumente ili su samo čuli što se dogodilo daju svoj doprinos – objasnila je Teršelič.

– Crowfunding kampanja traje od 5. prosinca do 31. siječnja 2024. do kada se mogu pratiti objave o različitim temama povezanim s istraživanjem ubijenih i nestalih, metodologiji i izazovima terenskog rada i dokumentiranja, važnosti izrade cjelovitog popisa civilnih žrtvava i nestalih osobama, kao i objavama rezultata istraživanja “Ljudski gubici 1991.-1995. u Hrvatskoj”, rekao je aktivist Documente Jurica Vitković.

Aktivist Nikola Mokrović predstavio je nadopunjene podatke istraživanja ”Ljudski gubici 1991.-1995. u Hrvatskoj” za područje Dubrovačko-neretvanske županije. Postoje podaci o 597 stradalih koji su prebivale ili stradale na tom području, s tim da su podaci kompletni za 573 osobe.

– Zbog naravi ratnih aktivnosti uključili smo i susjedne općine iz BiH. Ljudi službeno nisu stradali s ove strane administrativne granice, ali kako su se razvijala ratna djelovanja i pojas borbi širio, oni su stradali s druge strane, ali to možemo smatrati cjelinom ratnih događaja – rekao je Mokrović i naglasio da su podaci prikupljani za općine Dubrovnik, Metković, Ploče, Trebinje i Neum.

– Za to područje karakteristično je da većinu stradalih čini domicilno stanovništvo hrvatske nacionalnosti. Statistika govori o 572 muškarca i 45 žena, najviše s područja Dubrovačko-neretvanske i Splitsko-dalmatinske županije te iz Zagreba. Stradalo je 488 vojnika, 127 civila i 32 policajca. Za pripadnike JNA i osobe koje su prebivala na području SRJ istraživanje su obavili naši partneri iz Fonda za humanitarno pravo iz Beograda, a radi se o 120 osoba. S obzirom da su ratna dešavanja oko Dubrovnika već prije bila dobro dokumentirana, naš posao je bio lagan, odnosno trebalo je samo sintetizirati informacije – istaknuo je Mokrović .

Voditeljica Inicijative mladih za ljudska prava Branka Vierda, naglasila je važnost edukacije i drugih aktivnosti s mladima, prije svega odlaske na mjesta stradanja, jer se tako popunjavaju institucionalne rupe. Nivo poznavanja tog dijela povijesti je nizak, a neznanje i smanjeni interes utiču i na manju empatiju prema drugima, rekla je.

(Novosti/Nenad Jovanović)

Facebook
E-mail