POČAST ŽRTVAMA USTAŠKOG LOGORA
Ne smije se dopustiti manipuliranje povijesnim činjenicama kojima se danas nastoji zatrovati mlađe generacije – poručili su govornici na komemorativnom skupu žrtvama ustaškog logora smrti – prvog masovnog gubilišta u tzv. Nezavisnoj državi Hrvatskoj
Komemorativnim skupom kod Šaranove jame na Velebitu, prvog masovnog gubilišta u tzv. Nezavisnoj državi Hrvatskoj obilježen je Dan sjećanja na stradalnike. Položeni su vijenci i zapaljene svijeće izaslanstava kod obnovljenog spomenika i spomen-ploče s kronologijom događaja u logorskom sustavu Gospić-Jadovno-Pag, kada su od travnja do kolovoza 1941. godine ubijane te u jame ili u more pobacane tisuće Židova, Roma, Srba i Hrvata koji su bili nepoćudni režimu tzv. NDH.
U ime Srpskog narodnog vijeća BORIS MILOŠEVIĆ, saborski zastupnik, OGNJEN KRAUS, predsjednik Koordinacija židovskih općina Hrvatske i FRANJO HABULIN, predsjednik SABA RH pozdravili su skup prigodnim kazivanjima. Ne smije se dopustiti manipuliranje povijesnim činjenicama kojima se danas nastoji zatrovati ponajprije mlađe generacije – poručili su govornici i pozvali na nepodijeljenu posvećenost države i društva u iznošenju pune istine o uzrocima, razmjerima i posljedicama zločina koji su se događali od Velebita do Paga.
Logor Jadovno (kako navode MIŠO DEVERIĆ i IVAN FUMIĆ, autori knjige „Hrvatska u logorima 1941.-1945.“), formiran je 25. lipnja 1941. godine. Zapovjednici logora bili su STJEPAN RUBINIĆ, RADE RITZ i DRAGUTIN PUIDIĆ PARALIZA“. U logoru je moglo boraviti oko dvije tisuće osoba. Logor u Gospiću bio je samo tranzitna baza za Jadovno i Pag. Samo dan nakon proglašenja NDH, dakle 11. travnja 1941., ustaše su počele hapsiti Srbe Gospića i okolice, te ih uz žestoka zlostavljanja zatvarati u kaznionicu Okružnog suda, gdje je kraće vrijeme moglo boraviti 2000 do 3000 ljudi. Već tijekom svibnja i početkom lipnja ustaše s cijelog područja NDH dovoze stotine i stotine Srba, Židova, Roma, ali i Hrvate – komuniste. Prostor logora u Gospiću postaje premalen, pa Ministarstvo unutarnjih poslova NDH na čelu s ANDRIJOM ARTUKOVIĆEM, na velebitskoj zabiti i na otoku Pagu, daleko od očiju naroda, osniva kompleks logora Jadovno.
Selo Jadovno smjestilo se u dubokoj šumi Velebita, na kilometar i pol dugom proplanku, na 805 metara nadmorske visine, 16 kilometara sjeverozapadno od Gospića. Sa sjevernog ruba sela uzak kolni put uranja u gustu šumu i nakon osam kilometara dolazi do Čačić drage. Na tome je mjestu bio logor. Vidljivih tragova logora danas više nema. Cijelo područje Velebita poznato je po jamama, karakterističnim za kraške zone. Žrtve logora bacane su u ukupno 32 jame, najpoznatija se zove Šaranova jama, oko kilometar i pol udaljena od sela Jadovno. Dno joj je pokriveno kosturima čiji broj do danas nije poznat.
Nakon Jasenovca, Jadovno je s okolnim gubilištima bio najveće stratište ustaškog režima na cijelom teritoriju tzv. NDH. Za razliku od ostalih logora, o Jadovnom gotovo nitko ništa nije znao. Nitko iz logora nije primio niti jedno pismo i nitko nije imao pristupa, osim nadležnih ustaša. Zatočenici koji su bili određeni za Pag odvođeni su kamionima do Baških Oštarija ili Karlobaga, gdje su ih preuzimali pripadnici 13. ustaške bojne koji su pod zapovjedništvom IVANA DEVČIĆA PIVCA bili nadležni za logore Slana i Metajna na Pagu. Zatočenici koji su iz kaznionice otpremani u Jadovno obično su kamionima dovoženi do sela Trnovca, a odatle su morali 13 kilometara propješačiti do logora, uz fizičko maltretiranje. Teško je saznati točan broj muškaraca, žena i djece ubijenih u kompleksu ustaških logora Jadovno u samo 132 dana njegova postojanja. Kako navodi dr.DJURO ZATEZALO, povjesničar u dvotomnoj studiji „Jadovno“ (dosad najtemeljitije istraživačko djelo o logoru), ubijeno je u njemu 42.123 osoba, dovedenih s područja cijele NDH. Posljednja 2.123 zatočenika Jadovnog nisu ustaše uspjele ubiti, u tome ih je spriječila talijanska vojska. Na brzinu su transportirani u ustaški logor Jastrebarsko, tamo je pobijeno 200, ostali su otpremljeni u tek osnovani logor Jasenovac i postali njegovi prvi zatočenici. Na stratištima logora Jadovno likvidirana su i 73 pravoslavna svećenika. Posebno okrutno ubijeni su mitropolit sarajevski PETAR ZIMONJIĆ i episkop gornjokarlovački SAVA TRLAJIĆ.
Malen je broj preživjelih logoraša iz Jadovnog i najmanje je i dokumenata o ubijenima, jer ustaše nisu vodili evidenciju o dovedenim i ubijenim ljudima. Logor Jadovno je likvidiran 21. kolovoza 1941. godine, kad je fašistička Italija na tom području preuzela vlast.
Bojan Mirosavljev
