Savez antifašističkih boraca
i antifašista Republike Hrvatske

Hrvoje Klasić: Najdemokratskija godina u povijesti čovječanstva

Tijekom ove godine na birališta će izaći oko 4 milijarde ljudi u više od 60 zemalja na svim kontinentima. Među potencijalnim biračima smo naravno i mi, građani Hrvatske, koji ćemo tijekom 2024. na izbore čak tri puta

(Foto: privatna arhiva)

Ako su izbori jedno od glavnih obilježja demokracije onda će 2024. biti najdemokratskija godina u povijesti čovječanstva. Naime, tijekom ove godine na birališta će izaći oko 4 milijarde ljudi u više od 60 zemalja na svim kontinentima. Posljedice nekih od tih izbora poput npr. onih u pacifičkoj Republici Palau ili afričkoj Bocvani osjetit će isključivo građani država u kojima se izbori odvijaju dok će rezultati izbora npr. u SAD-u, Europskoj uniji ili Rusiji imati dalekosežne posljedice na političku i ekonomsku situaciju u cijelom svijetu. Svoje pravo da biraju ove će godine moći iskoristiti 330 tisuća građana Komora, ali i preko 900 milijuna građana Indije.

Među potencijalnim biračima smo naravno i mi, građani Hrvatske, koji ćemo tijekom 2024. na izbore čak tri puta. Ali pođimo redom.

Već polovicom siječnja na izbore izlaze građani otočne države Tajvan čiju nezavisnost ne priznaje Narodna Republika Kina. Ne samo da ne priznaje nego otok smatra sastavnim dijelom svog državnog teritorija. Rezultati izbora mogli bi utjecati na smirivanje tenzija i unaprjeđenje odnosa između dviju država, ali i na eskalaciju neprijateljstva pa čak i moguću vojnu invaziju. U ožujku se održavaju izbori s vjerojatno najizvjesnijim ishodom. Nešto više od sto milijuna građana Rusije izaći će na birališta kako bi ponovo izabrali novog starog predsjednika. Dakle, pobjeda Vladimira Putina nije upitna, ostaje za vidjeti može li diktator iz Kremlja nadmašiti samoga sebe i osvojiti više nego na prošlim izborima kada je osvojio gotovo 80% glasova. Pravu opoziciju Putin sustavno i surovo uništava posljednjih dvadeset godina, a o tome koliku mu prijetnju predstavljaju oni kojima je dopustio da glumeopoziciju možda najbolje govori nedavni istup Genadija Zjuganova, predsjednika Komunističke partije, najbrojnije „opozicijske“ stranke u ruskoj Dumi. On je zatražio strogo kažnjavanje ljudi iz Putinovog okruženja koji su dopustili da predsjednik izađe na hladnoću bez kape na glavi jer, kako je rekao, „u ratu je zdravlje vrhovnog komandanta zdravlje cijele nacije“. 

U lipnju na birališta izlazi i više od 400 milijuna građana Europske unije kako bi izabrali članove Europskog parlamenta. Izbori će pokazati je li opravdan strah od ekstremne desnice, poput one koja postiže sve bolje rezultate u Njemačkoj i Nizozemskoj, ili za demokraciju ipak ima još nade kao što nam sugeriraju rezultati nedavno održanih izbora u Španjolskoj i Poljskoj.

Za razliku od onih u Rusiji izbori za predsjednika SAD-a mogli bi (ponovo) doživjeti triler izdanje. Blizu 170 milijuna Amerikanaca dobit će 5. studenog priliku izabrati stanara Bijele kuće ali i članove parlamenta. Iako još nisu potvrđene kandidature sve ukazuje na reprizu prošlih izbora. Tako bi demokrate mogao predstavljati aktualni predsjednik Joe Biden, a republikance bivši predsjednik Donald Trump. Neki u ovim izborima kao problem vide samu dob kandidata, tj. Bidenove 82 godine i Trumpovih 78. Drugima je veći problem činjenica što se jednog kandidata sumnjiči za organiziranje državnog udara, ali i brojne financijske prijevare. Nažalost, ako je vjerovati anketama i političkim analitičarima, ovo posljednje velikom broju birača uopće ne predstavlja problem. Naprotiv, unatoč ili usprkos svemu navedenom Donald Trump bi, da su danas izbori, vjerojatno slavio pobjedu.

Kao što sam spomenuo nama najzanimljiviji izbori biti će oni na domaćem terenu. Postoji li šansa da u Europski parlament ovaj put ne pošaljemo teoretičare zavjere, ekstremne desničare i vjerske fundamentaliste, da u Hrvatskom saboru dobijemo većinu koju ne predvodi HDZ, a da netko s desnice uspije s Pantovčaka iseliti Zorana Milanovića? O tom – potom.

Iako su izbori praznik demokracije bojim se da nas ove ali i nadolazećih godina čeka sve samo ne praznično raspoloženje. Za kraj evo jedne bitno drugačije „izborne“ priče koja ipak dokazuje da svijet jest „globalno selo“. Jeste li čuli za Tuvalu? Riječ je o otočnoj državi u Tihom oceanu, na pola puta između Australije i Havaja. Osim što je površinom jedna od najmanjih država na svijetu Tuvalu je po broju stanovnika najmanja zemlja u kojoj se provode demokratski izbori. Oko 10 tisuća građana bira 16 članova parlamenta koji su svi redom nezavisni jer ne postoje političke stranke. Na sljedećim izborima koji će se održati 26. siječnja Tuvaluanci će odlučivati o svojoj sudbini. Ali ne u potpunosti. Iako izolirana uslijed najvećeg oceana budućnost ove države ipak najviše ovisi o svima nama. Stručnjaci su izračunali da bi Tuvalu otočje do kraja ovog stoljeća moglo u potpunosti nestati pod morem. Ne zbog samovolje prirode nego zbog samovolje političara u Washingtonu, Moskvi, Pekingu, Teheranu, Canberri…pa i Zagrebu. Pouka priče? Ne mijenjajmo prirodu. Izađimo na izbore i mijenjajmo političare!

(24sata.hr/Hrvoje Klasić)

Facebook
E-mail