Savez antifašističkih boraca
i antifašista Republike Hrvatske

Hrvatsko društvo obilježeno je s 30 godina revizionizma

Naša obaveza je da ne zaboravimo priče stradalih u Holokaustu i da ih nastavimo pričati. To je naš način borbe s onima koji negiraju zločine, postojanje logora smrti i žrtve nacističkog sistema i njihovih kolaboracionista, kazao je Ognjen Kraus na obilježavanju Dana sjećanja na žrtve holokausta

Na tradicionalnoj šetnji koju povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta organiziraju Antifašistička liga RH, Židovska općina Zagreb, Svjetski židovski kongres, Srpsko narodno vijeće i Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, okupilo se nekoliko desetaka građana uz prisustvo veleposlanika više država Europske unije i svijeta.

Govoreći u Praškoj ulici u Zagrebu, na mjestu gdje je do 1942. godine stajala sinagoga, predsjednik Koordinacije židovskih općina Ognjen Kraus, podsjetio je na stradanja židovskog naroda u Drugom svjetskom ratu.

– Danas se sjećamo svih onih koje smo voljeli i koji su temeljem rasnih zakona odvedeni na stratišta diljem Hrvatske i Europe samo zato jer su bili Židovi. Sjećamo se i onih koji su se uspjeli vratiti i ispričati strašne životne priče. Neki su srećom i danas živi, kao da žive iz inata prkoseći onima koji su željeli da zauvijek nestanu. Naša obaveza je da ne zaboravimo njihove priče i da ih nastavimo pričati. To je naš način borbe s onima koji negiraju Holokaust, postojanje logora smrti i žrtve nacističkog sistema – istaknuo je Kraus.

Na pitanja novinara o stanju u Hrvatskoj, Kraus je kritizirao vlast koja još uvijek nije zakonski zabranila ustaške simbole niti sankcionira one koje ih ističu. Pozdravio je Vladinu odluku da usvoji radne neobvezujeće definicije antisemitizma i negiranja Holokausta kao i antiromske te izrazio nadu da neće stati na tome i da će se konačno napraviti više. Kazao je da se s premijerom Andrejem Plenkovićem nije susreo od lanjske komemoracije u Jasenovcu.

– Nadam se da opet neću biti pozvan tri tjedna prije komemoracije u Jasenovcu da razgovaramo o ovim problemima, kao što se događalo zadnje dvije-tri godine. Ne zanimaju me aklamacije i govori, nego konkretni rezultati – rekao je Kraus.

Ernest Herzog iz Svjetskog židovskog kongresa istaknuo je da se danas sve glasnije pojavljuju teorije kako je Holokaust bio mit, kako nije bilo plinskih komora i kako je Jasenovac bio samo radni logor u kojem je bilo i zabavnih trenutaka.

– Ideološki unuci i praunuci fašista i nacista iz 30-ih i 40-ih godina prošlog stoljeća dovoljno su ohrabreni da danas javno urlaju o svojoj mržnji na stadionima, koncertima i političkim skupovima. Krajnje je vrijeme da kolektivno podignemo uzbunu, jer živimo u vremenu kada se nacizmu, fašizmu i drugim ekstremnim ultranacionalističkim pokretima dozvoljava vratiti u mainstream tobože u ime demokracije i slobode govora – naglasio je Herzog, podsjetivši da su na adrese dvadesetak gradova i općina koje i dalje imaju ulice s imenima predstavnika NDH uputili zahtjeve za promjenom.

– Neki su pozitivno odgovorili i reagirali promjenom, ali mnogi nisu. Nadamo se da će to napraviti svi, posebno sada kada će Hrvatska preuzeti predsjedanje Međunarodnom alijansom za sjećanje na Holokaust. Nekad smo govorili: Nikad više! Sada govorimo: Mi pamtimo! Pamtimo ono što je čovječanstvo izgubilo u Holokaustu – rekao je Herzog, na čije se izlaganje nadovezala Vesna Teršelič kazavši da su prošle godine učinjeni mali koraci u suprostavljanju revizionizmu i pozdravila odluku Slavonskog Broda da preimenuje ulicu ustaškog ministra Mile Budaka, kao i da je proces promjene naziva pokrenut za više ulica u Zagrebu i Čačincima gdje jedna ulica nosi naziv 10. travnja. Izrazila je nadu da će ove godine biti promijenjene i ostale.

– Više od 30 godina revizionizma obilježilo je naše društvo. Često govorimo kako u školama treba više učiti o Holokaustu kao i genocidu nad Srbima i Romima. Vidimo neke pomake, ali očekujemo da više škola posjeti Spomen-područje Jasenovac. Prošle godine bilo je 36 školskih grupa iz Hrvatske i 14.000 posjetitelja, ali među njima je polovica stranaca. Očekujemo da ravnatelji koriste priliku da odvedu učenike, jer im Ministarstvo vraća novac kad je potrošen u tu svrhu. Pitanje je što sa starijima koji su školu završili u najgore vrijeme revizionizma. Zato je važno da se ova godina iskoristi za kvalitetne akcije i da se konačno zaustavi propadanje jedinog starog dijela logora koji je sačuvan – kule u Staroj Gradišci gdje su zatvarane žene i djeca – rekla je Vesna Teršelič.

Nakon šetnje do Spomenika žrtvama holokausta i ustaškog režima kraj željezničkog Glavnog kolodvora predsjednik Antifašističke lige Zoran Pusić istaknuo je važnost upozoravanja na ono što se može dogoditi, jer svi preduvjeti koji su u prošlosti vodili do Holokausta, postoje i u današnjem svijetu – od poticanja mržnje i netrpeljivosti prema drugačijima do agresivne nacionalističke propagande koja odriče ljudskost drugima.

– Pokazalo se da država i političari iz prošlosti teško uče, ako i uopće uče. Katastrofalne greške iz povijesti opet se ponavljaju. Kad se tome doda i školsko neobrazovanje u kojem se povijesne činjenice često prilagođavaju trenutačno podobnim mitovima, treba reći zašto je sjećanje na žrtve Holokausta važno i što je do njih dovelo. Zato obilježavanje ovog dana nije samo sjećanje na prošlost, nego i briga kakva će biti budućnost – rekao je Pusić.

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević kazao je da je Dan sjećanja prilika da se prisjetimo svih progonjenih Židova, Srba, Roma i Hrvata koji su stradali pod nacističkim i ustaškim režimom.

– Okupili smo se na ovom mjestu, jer je ovdje u travnju otvoren spomenik žrtvama Holokausta i ustaškog režima kako ne bismo mislili da se Holokaust događao tamo negdje daleko, u nekim drugim zemljama. I u Hrvatskoj su stradali brojni Židovi, posebice Srbi i Romi i Hrvati koji su bili protivnici ustaškog režima. Zato ovaj spomenik nosi ime žrtvama Holokausta i ustaškog režima. Kao gradska vlast želimo graditi Zagreb koji će biti grad tolerancije koji je otvoren svima, grad jednakih mogućnosti za sve bez obzira na nacionalnost, vjeroispovijest, klasu ili drugu pripadnost ili određenje. To je odgovornost svih ljudi koji žive u Zagrebu i da učimo druge o zločinima iz prošlosti kako se ne bi ponovili u budućnosti – objasnio je Tomašević.

Na novinarsko pitanje o zabrani ustaškog pozdrava Za dom spremni, Tomašević je odgovorio da je stav platforme Možemo i drugih progresivnih stranaka oko tog pitanja jasan, ali očito Vlada nije smogla snage da to i napravi. Rekao je i da je nedopustivo da pojedine ulice u Zagrebu i dalje nose imena ustaških dužnosnika kao i da će do kraja godine one biti promijenjene. Što se tiče povratka trga maršala Tita, kazao je da su spomenute promjene imena ulica bitan prvi korak u tom smjeru.

(Novosti/G. Borković)

Facebook
E-mail