Kod devastiranog spomenika u centru Karlovca obilježena je 80. godišnjica početka Četvrte ofanzive, jedne od najvećih njemačkih operacija protiv jugoslavenskih partizana, poznata pod kodnim nazivom Operacija Weiß
Uorganizaciji zagrebačke Dokumente i suradnika – umjetnika u Karlovcu je u petak 20. januara obilježena 80. godišnjica početka jedne od najvećih njemačkih operacija protiv jugoslavenskih partizana, poznata pod kodnim nazivom Operacija Weiß. Tim povodom kod devastiranog centralnog spomenika u centru Karlovca, autora Vanje Radauša, koji je 6. maja 1955. godine otkrio Josip Broz Tito, Documenta i zagrebački umjetnici, predvođeni glumcem i saborskim zastupnikom Vilijem Matulom te instumentalistima iz kvarteta Cul-de-Sac, izveli su umjetničku intervenciju. Kod spomenika se po hladnom i snježnom vremenu okupilo tridesetak ljudi.
Vesna Teršelič, predsjednica Dokumente objasnila je smisao umjetničke intervencije. Kazala je da je operacija započela u zoru 20. januara 1943. iz Karlovca i to napadom njemačkih snaga na partizanske jedinice raspoređene na fronti Karlovac – Glina – Hrvatska Kostajnica – Bosanski Novi – Sanski Most.
– U godini preokreta 1943. su donesene vrlo važne odluke ZAVNOH-a i AVNOJ-a i NOB se polako približavala međunarodnom priznanju. Prvi su je priznali iz antifašističke koalicije i to je bio put koji je vodio prema slobodi. U toj godini pamtimo pad fašističke Italije. Partizani su se borili za prava svih, kao što se danas mnogi među vama bore za ljudska prava jer živimo u vrijeme kada je poštovanje ljudskih prava i prava svih manjina veliko pitanje. Na udaru su pripadnici manjina i moramo učiti na iskustvu partizana. Ovo mjesto je simbolično za položaj antifašizma i antifašista danas u Hrvatskoj – kazala je Vesna Teršelič. Dodala je da stanje miniranog spomenika pokazuje stav hrvatskog društva i institucija prema naslijeđu NOB-a i baštini antifašizma danas.
– Sa kolegama umjetnicima mi je pripala čast da na ovoj prvoj akciji ove godine obilježimo važnu godinu na prostoru bivše Jugoslavije. Važna je činjenica da su Srbi, Hrvati i Muslimani ginuli, stradali i žrtvovali se jedni za druge. Evropu moramo podsjetiti na to da se ta 1943. činila godinom bez izlaza. Do aprila mjeseca je na putu prema Neretvi izginulo između osam i deset hiljada partizanki i partizana, a sveukupno 12.000 ljudi. Nigdje tako zajedničkog otpora različitih nacija u zajedničkoj borbi u Evropi nije bilo – rekao je Vili Matula. Pročitao je dio iz memoara dr. Gojka Nikoliša “Korijen, stablo, pavetina” u kojem se Nikoliš sjeća 20. i 21. januara 1943., kada vrh partizanskog pokreta shvaća da se nešto veliko sprema, a to je četvrta neprijateljska ofenziva. Prvi podaci o koncentraciji neprijateljskih vojnika oko Karlovca i na Baniji stigli su početkom januara.
Nakon Matule nastupili su instrumentalisti zagrebačkog kvarteta Cul-de-sac koji su izveli kompoziciju “Duga plava” njihovog pokojnog kolege Dragana Pajića Paje, preminulog prije devet godina. Prisutni su na devastirani centralni spomenik palim borcima položili crvene ruže.
(Novosti/M. Cimeša)
