Savez antifašističkih boraca
i antifašista Republike Hrvatske

Fojbe i dvojbe

Antifašisti Slovenije, Hrvatske i Italije od službenog Rima traže da prestane obmanjivati javnost, manipulirati poviješću i politički zloupotrebljavati fojbe o čemu hrvatska Vlada uporno šuti

(Foto: Nenad Jovanović) S prošlogodišnjeg usvajanja Deklaracije

Italija i ove godine 10. februara obilježava Dan sjećanja na žrtve fojbi i egzodus Talijana iz Istre, Rijeke i Dalmacije, dan koji je proglašen 2004. godine kao sjećanje na 10. februara 1947., kad je potpisan Pariški mirovni ugovor, kojim je Italija izgubila teritorije na istočnoj obali Jadrana.

Taj dan iz godine u godinu postaje sve “sadržajniji”, uz sve oštrije osude navodnih masovnih zločina, od likvidacija u jamama (fojbama) do masovnih protjerivanja, koje su “krvoločni” Hrvati i Slovenci, odnosno “schiavi”, kako ih (neki) Talijani pogrdno zovu, 1943. i 1945. počinili nad talijanskim civilima i zarobljenicima. Na te revizionističke pokušaje reagirale su boračke organizacije Slovenije, Hrvatske i Italije, tražeći da Rim prestane obmanjivati javnost i manipulirati historijom.

Nakon 2019. godine, kad su u Bazovici (Bassovizza) kod Trsta upućene poruke o “talijanskoj Istri” “talijanskoj Dalmaciji”, lani je promijenjen zakon o Danu sjećanja, kako bi se među mladima efikasnije širile spoznaje o fojbama i egzodusu pa se taj datum uz komemoracije obilježava i posebnim edukacijskim vlakom koji će na Dan sjećanja iz Trsta krenuti na dvotjednu turneju po talijanskim gradovima.

Vlak čini putujuća izložba kojom bi talijanske državne vlasti nametale svoju “istinu” o fojbama i egzodusu. Vlada premijerke Giorgie Meloni donijela je i odluku o osnivanju muzeja u Rimu koji će, kako se navodi, “očuvati spomen na tragediju Talijana i svih žrtava fojbi i egzodusa Istrana, Riječana i Dalmatinaca iz njihovih domova”, uz prigodne filmove koje emitira državna televizija.

Zbog toga je u Kopru 6. februara održana sjednica Saveza udruženja boraca za vrijednosti NOB-a Slovenije na kojoj je usvojeno saopćenje koje se odnosi na historijsku istinu o žrtvama fojbi. Izjavu su inicirali i u njenoj izradi učestvovali Edi Andreašić iz Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske (SABA), povjesničarka Nevenka Troha, predsjednik slovenskih antifašista Marijan Križman i predsjednik Nacionalne asocijacije partizana Italije (ANPI) Fabio Vallon.

Mirovni sporazum između savezničkih sila i Italije smatra se jednim od najvažnijih datuma u modernoj povijesti Slovenaca. Odredio je i promjenu talijanske južne granice utvrđene Rapalskim ugovorom iz studenoga 1920. tako da je Jugoslavija, a u njezinom okviru Slovenija i Hrvatska, anektirala veliki dio traženog teritorija.

Na tu odluku saveznika snažno je utjecao doprinos slovenskih partizana savezničkoj pobjedi, kojom su se uvelike ostvarila očekivanja stanovnika Istre i Primorske izloženih fašističkom kulturnom genocidu.

“Zbog svojeg antifašističkog djelovanja, mnogi od njih završili su u zatvoru, osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, pa čak i na smrt, a među prvima bilo je četvero pripadnika organizacije Borba koji su 1930. pogubljeni u Bazovici. Nakon okupacije Ljubljanske pokrajine u travnju 1941., talijanske su vlasti vršile brutalno nasilje i počinile vojne zločine. Tamo su ubile 4.406 osoba, a u Primorskoj sve do kapitulacije više od 800 ljudi. Puno ih je bilo prognano u koncentracione logore, najviše njih na Rab, a spaljena su brojna sela”, navodi se u izjavi.

Ističe se da za Italiju taj datum nosi posve drugo značenje, jer je mirovni sporazum bio zadnji postupak Italije kao fašističke države i agresora u Drugom svjetskom ratu.

“Pogodio ju je gubitak teritorija do rapalske granice, pogotovo etnički miješanih područja u Istri, Rijeci, Zadru i na otocima gdje je po nekim procjenama živjelo 200.000 Talijana. Oni su većinski napustili svoje rodne krajeve nakon završetka rata i promjene granice. U Italiji se taj događaj zove egzodus, a iseljenici esuli. Na njihov odlazak utjecali su, između ostalog, pritisci tadašnje jugoslavenske vlasti, predrasude prema “manje vrijednim Slavenima” kao i propaganda talijanske vlade u pogledu hapšenja i smaknuća koja su 1943. u Istri počinili pripadnici hrvatskog oslobodilačkog pokreta, a u maju 1945. na zauzetom teritoriju Julijske krajine jugoslavenska vlast”, piše u izjavi.

Ističe se da je tadašnja talijanska propaganda pokušavala prikazati fojbe kao jednu od najvećih tragedija rata, kao dokaz za barbarstvo i genocidnost Slovenaca, istovremeno prešućujući godine fašističkog ugnjetavanja i zločine talijanskih okupatora.

“Italija ima svako pravo sjećati se događaja koji su za nju bili traumatični. Nažalost, usprkos opsežnom i detaljnom istraživanju te problematike od strane talijanskih i slovenskih povjesničara, koji su došli do sličnih procjena, većina talijanske politike i njezini najviši predstavnici radije se služe manipulacijama. I tako svake godine iznova!”

“Od službenog Rima se traži da prestane obmanjivati javnosti i manipulirati poviješću te je politički zloupotrebljavati, da poštuje izvještaj slovensko-talijanske kulturno-povijesne komisije, da jasno kaže kako pripadnici Borbe koji su strijeljani u Bazovici nisu bili teroristi te da otvori rudarsko okno u Bazovici i prebroji tijela. Talijanska vlast od slovenske je već zahtijevala istraživanje jame na slovenskom teritoriju, dok sama to nikako nije kadra učiniti, jer bi se time srušio jedan od mitova – fojba u Bazovici s navodnim tisućama mrtvih, kamo svake godine organizirano hodočaste školarci iz cijele zemlje”, ističu antifašisti.

“Prvo pitanje koje bi naši najviši predstavnici trebali postaviti svojim talijanskim kolegama glasi: oprostite, zašto su savezničke sile nakon pobjede u Drugom svjetskom ratu zahtijevale sklapanje mirovnog sporazuma s Italijom?”, navode antifašisti i ističu da će podržavati sva nastojanja državnih organa Slovenije u tom smjeru.

“U skladu sa svojim antifašističkim temeljima i zalaganjem za poštivanje povijesti, nastavit ćemo aktivno surađivati s ANPI-jem u Italiji i SABA-om u Hrvatskoj u skladu sa zajedničkom izjavom ‘Fojbe – mit i stvarnost’, prihvaćenom na znanstvenom skupu u veljači 2023. u Zagrebu, te aktivno sudjelovati u suprotstavljanju svim oblicima suvremenog fašizma u svojim sredinama i međunarodnom okruženju”, navodi se u izjavi koju potpisuje predsjednik Marijan Križman koji je s predstavnicima slovenskih i talijanskih antifašista odao počast herojima strijeljanim 1930. u Bazovici.

Iako su čelni ljudi pojedinih gradova u Sloveniji reagirali na poteze Italije, u Zagrebu je na djelu “hrvatska šutnja”, kao i za lanjski skup o kojem manje-više nitko osim Novosti nije napisao ni slova.

(Novosti/Nenad Jovanović)

Facebook
E-mail