Budući da se ove godine na dan izlaska ovog biltena obilježava Međunarodni dan žena, ovom prilikom podsjećamo na hvalevrijednu ulogu žena u antifašističkom otporu i očuvanju ostavštine preživjelih.
Nije to nipošto nova spoznaja, ali treba više puta naglasiti da su žene imale neizostavnu ulogu u redovima antihitlerovske koalicije. Bili su među aktivnim borcima u redovima sovjetskih partizana, poput Zoje Kosmodemjanske, koje smo se prije nekog vremena prisjetili u FIR-ovom biltenu. Bili su borci ilegalnog pokreta otpora, poput Nizozemke Hannie Schaft, “djevojke s crvenom kosom”, ili su bili aktivni u studentskom otporu, poput Sophie Scholl, članice njemačke skupine “Bijela ruža”. Ova tri imena spominjemo znajući da su u svim zemljama gdje je postojao antifašistički otpor žene imale veliku ulogu u redovima pokreta otpora. Oni su se, riskirajući svoje živote, borili za slobodu, demokraciju i ljudska prava, za međunarodnu solidarnost i miran suživot naroda. Te su žene također probile tradicionalne rodne uloge koje su im dodijeljene i živjele svoju emancipaciju.
Kada su nakon uništenja fašističkog barbarstva htjele redefinirati svoju društvenu ulogu, često su morale doživjeti da muški mehanizmi dominacije nisu ukinuti pukim prevladavanjem starog poretka. U mnogim slučajevima morale su afirmirati stvarnu ravnopravnost i priznavanje rodne pravde u svakodnevnom političkom i društvenom životu. I tu su dali veliki doprinos.
U mnogim savezima članicama FIR-a žene su igrale važnu ulogu i jasno su iznijele svoju perspektivu. FIR je izrazio svoju zahvalnost za ovo životno djelo imenovanjem Esther Bejarano (Njemačka), Celine van de Hoek de Vries (Nizozemska), Lore Krüger (Njemačka), Barbare Piotrowske (Poljska), Delfine Tomás (Španjolska) i Marie-Louise Vanderborght- Veldemann (Belgija) kao članovi počasnog Prezidija.
Vrlo dobro znamo da je simboličko priznanje još uvijek daleko od toga da ravnopravnost spolova postane svakodnevna stvarnost. To također uključuje socijalnu pravdu, kao što se poziva u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima, jednaku plaću za rad jednake vrijednosti, jednak pristup obrazovanju i kvalifikacijama, pristojne radne i životne uvjete, stvaranje okvira za skrb o djeci i podjelu kućanstva i skrbnički rad koji ženama omogućuje da zauzmu svoje mjesto u društvu. Podsjećamo koliko je žena svoju borbu za jednaka prava povezivalo sa zagovaranjem socijalno pravednog, demokratskog i miroljubivog društva, kako je to već propagirala njemačka socijalistica i aktivistica za ženska prava Clara Zetkin u rezoluciji prve Međunarodne socijalističke ženske konferencije u Stuttgartu. 1907. Iako je fokus u početku bio na političkoj jednakosti i pravu glasa žena, već tada se radilo io socijalnoj jednakosti.
To znači nešto sasvim drugo od “feminističkih” tema koje danas mediji guraju u prvi plan. Svatko tko govori o “feminističkoj vanjskoj politici”, a istodobno zagovara militarizaciju i produljenje rata, gazi interese žena na svim ratnim područjima. Oni koji kritiziraju ugnjetavanje žena putem reakcionarnih, vjerski legitimiranih pravila odijevanja, ali se istodobno bave rasističkim progonom i isključivanjem ljudi muslimanskog porijekla, ne zalažu se za jednakost i toleranciju.
FIR i njegove federacije članice stoga ne vide Međunarodni dan žena kao “simboličan dan” za emancipaciju žena, već kao obvezu za sve nas da radimo prema tim ciljevima 365 dana u godini. Imajući to na umu, svim ženama u našim organizacijama i šire želimo sve najbolje za Međunarodni dan žena uz povijesni slogan: “Kruha i ruža!”
FIR I SABA RH
