Europsko
antifašističko nasljeđe

Alat za borbu protiv suvremenih oblika diskriminacije i netolerancije

Savez antifašista i boraca Narodnooslobodilačkog
rata u Bosni i Hercegovini

Škola demokratije

Savez antifašista i boraca Narodnooslobodilačkog rata u Bosni i Hercegovini

30.09.2021.

Škola demokratije - Izvještaj

WP2: Analiza političke konstrukcije “Drugi” i “Neprijatelj” tijekom fašizma i nacizma i u suvremenim europskim društvima

 

 

I. Fašistički i nacistički režimi u Europi – od govora mržnje, populističke propagande i netrpeljivosti do Holokausta;

Nazivi predavanja:

a) Fašizam i antifašizam u evropi poslije ll svjetskog rata
b )Fašizam i antifašističko nasljeđe kod nas u kulturi i umjetnostic) Fašizam i antifašizam u Bosni i Hercegovini
d) Fašizam i opsada Sarajeva
e) Okrugli sto – „Drugi“ i „Neprijatelj“ tijekom fašizma i nacizma i u savremenim evropskim društvima

 

Datumi održavanja:

a) 07.07.2021.
b) 08.07.2021.
c) 09.07.2021.

Ime i prezime predavača:

a) Šejla Šehabović
b) Šejla Šehabović
c) Tamara Sarajlić
d) Tamara Sarajlić
e) prof. Elmir Sadiković, prof. Marijana Šećibović, Tarik Kapetanović, Abdel Alibegović, Sead Đuli, prof. Refik Šećibović i svi polaznici škole demokratije

Kratak izvještaj o predavanjima:

Nakon 76 godina od završetka Drugog svjetskog rata relativizuje se i negira holokaust i drugi genocidi i zločini koji su kasnije počinjeni. Netrpeljivost, ekstremizam i govor mržnje posljednjih godina su pogotovo uzeli maha zbog jačanja autoritarnih tendencija u svijetu pri čemu se koriste onlajn mediji za širenje takvih poruka.Države nastoje da na različite načine spriječe osporavanje holokausta, genocida uopšte i podsticanje mržnje.Ovu problematiku naši predavači su obradili kroz svoje izlaganje dajući osvrte iz različitih perspektiva. Predavači su vrlo plastično objasnili nasleđe i fašizma i antifašizma u Bosni i Hercegovini. Ukazujući na primjerima istaknutih ličnosti kako se razvijao antifašistički pokret u ovim prostorima u vrijeme bujanja fašizma. Pogotovu su se mladim polaznicima pokazivali kako to izgleda u posljednjem ratu, kada su napadi fašističkih snaga na Sarajevo bili izuzetno prisutni u svim sferama društva. Očuvanje antifašističkog pokreta u ovim prostorima išlo je jako teško i bilo je na različite načine sankcionisano. Koleginica Šehabović ukazujući na borbu antifašista kroz kulturu i umjetnost u Bosni i Hercegovini u toku posljednjeg rata, jasno je pokazala da mladi moraju da šire prihvate antifašističko nasljeđe. Koleginica Sarajlić ukazala je da je savremeni fašizam, naslijedio sve one elemente iz prethodnih perioda i brutalno se obrušio na sve što je imalo veze sa multikulturalizmom, suživotom, tolerancijom i antifašizmom.

Okrugli sto je još više pokazao da evropske demokratske vrijednosti su upravo ugrožene i u evropskim društvima, ali i te kako kod nas. Stvaranje neprijatelja, pozivanje na istorijski revizionizam, brutalni napadi na manjine, postalo je pravilo koje je u velikoj mjeri oblikovalo novi društveni milje. U diskusiju koja je trajala više sati aktivno su se uključili mladi polaznici koji su u velikoj mjeri pokazali poznavanje odnosa fašizma i antifašizma u Bosni i Hercegovini. Ono što su posebno naglasili to je veliko prihvatanje fašističkih ideja među mladima, agresivnost prema drugima, bujanje netolerancije prema svima koji slobodno misle. Uz to posebno je naglašeno da se mora u medijima jasno odbaciti govor mržnje, nekritičko dozvoljavanje omalovažavanja drugih nacija, pojedinaca i posebnih grupacija stanovništva. Medijska slika je u tom smislu jako nepovoljna. Uz to u školama i naročito u udžbenicima su prisutne fašističke ideje, veličanje ratnih zločinaca i krivotvorenje činjenica.

Strukturu korisnika (broj, dob i spol svakog od polaznika):

Zbog epidemiloških mjera učestvovalo je  po 12 učesnika mladih suradnika  SABNOR-a (Antifastički pokret mladih Sarajeva) , mladi antifasisti  UdrugePozitiva BiH,  imladih Jablanice iz njihove udruge koja radi oko Muzeja IV neprijateljske ofanzive. Pored njih učestvovali su I organizatori Škole demokratije iz SABNOR-a a predavanja je propratila  medijska kuća “Oslobođenje”.

Polaznici škole demokratije su bili mladi ljudi u dobi od 18 do 25 godina, uglavnom studenti a dva polaznika su bili srednjoškolci.  Šest osoba su bile ženskog spola a ostalo muškarci.

 

II. Ksenofobija, islamofobija, antisemitizam i diskriminacija Roma i manjina danas u Bosni i Hercegovini

Naziv predavanja

a) Ksenofobija, islamofobija antisemitizam i diskriminacija Roma i

manjina danas u Bosni i Hercegovini
b) Ksenofobija i diskriminacija danas uz pomoć novih tehnologija
c) Antisemitizam i islamofobija u bosansohercegovačkom društvu danas
d) Položaj roma u Bosni i Hercegovini
e) Položaj manjina u Bosni i hercegovini
f) Govor mržnje u Bosni i Hercegovini – uloga medija 

Datumi održavanja:

a) 26.05.2021.
b) 27.05.2021.
c) 28.05.2021.

Ime i prezime predavača:

a) Refik Šećibović
b) Tarik Kapetanović
c) Abdel Alibegović
d) Dalibor Tanović
e) Selma Hadžihalilović
f) Marijana Šećibović

Kratak izvještaj o predavanjima:

Rasizam se manifestira u različitim oblicima. Najočitiji su oblici rasizam pojedinaca i rasna diskriminacija. Rasno ili etničko porijeklo prečesto su osnova za diskriminaciju: pandemija bolesti COVID-19 i razdoblje nakon terorističkih napada samo su najnoviji primjeri u kojima je krivnja nepravedno usmjerena na osobe manjinskog rasnog ili etničkog porijekla.Naši predavači prisutnima su približili tematiku iz ugla pripadnika romske populacije, islamske zajednice i kulture. Predavači su na više načina prikazali sve savremene karakteristike ksenofobije, islamofobije, diskriminacije u Bosni i Hercegovini i okruženju. Ukazujući da savrmene tehnologije ne samo da nisu smanjile oblike diskriminacije, već u nekim aspektima je povećali, oni su posebno istakli da stvaranje echokomora koje propagiraju fašizam postaje sve prisutnije među mladima ljudima. To u velikoj mjeri ugrožava ove najranjivije kategorije stanovništva. Selma Hadžihalilović i Dalibor Tanović su uz puno primjera govorili o Romima u BiH, njihovim problemima kako u oblasti obrazovanja, tako i u oblasti javnog života. Posebno je ukazano na zatvorenost određenih sredina, prema nacionalnim i drugim manjinama i spremnost da se oni nasilno odstrane iz zajednica. Marijana Šećibović je ukazala da je svakodnevno prisutan govor mržnje, da  mnogi mediji nekritički distribuiraju mnoge sadržaje koji otvoreno veličaju različite oblike diskriminacije. Diskrimanacija je u velikoj mjeri prisutna i u državnim organima, zakonskim odredbama, postupcima upravnih organa, tako da je Bosna i Hercegovina u tom smislu postala prepoznatljiva u Evropi, kao zemlja u kojoj se nekažnjeno krše ljudska prava. Antifašističke i nevladine organizacije pokušavaju na sve načine da pomognu ugroženim kategorijama stanovništva, ali su na žalost vrlo često u manjini u odnosu na fašističke i druge organizacije u pojedinim djelovima zemlje.

Strukturu korisnika (broj, dob i spol svakog od polaznika):

Zbog epidemiloških mjera učestvovalo je  10 učesnika  mladih suradnika SABNOR-a (Antifastički pokret mladih  Sarajeva) , mladi antifasisti  Udruge Pozitiva BiH, imladih Jablanice iz njihove udruge koja radi oko Muzeja  IV neprijateljske ofanzive. Pored njih učestvoval isu I organizatori Škole demokratije iz SABNOR-a.

Ovom predavanju je prisustvovalo pet ženskih i pet muških osoba. Starosna struktura je ista kao i na predhodnom predavanju (18 – 25 godina).

 

 

III. 20 godina Europske povelje o temeljnim pravima: jesu li naša društva u skladu s temeljnim europskim vrijednostima?

a) Šta su temeljne evropske vrijednosti
b) Ljudska prava u BiH – uspjesi i propusti
c) Ljudska prava u budućnosti – perspektive i izazovi

Datumi održavanja:

a) 08.07.2021.godine
b) 09.07.2021.godine
c) 10.07.2021.godine

Ime i prezime predavača:
a) dr. Ermin Kuka
b) dr. Elmir Sadiković
c) dr. Elmir Sadiković

Kratak izvještaj o predavanjima:

Europski parlament, Vijeće Europske unije i Komisija Evropske unije usvojili su 7. juna 2016. godine Povelju Europske unije o temeljnim pravima.U preambuli Povelje se polazi od stajališta da narodi Europe, stvarajući sve tješnje povezanu Uniju među sobom, odlučni su dijeliti miroljubivu budućnost utemeljenu na zajedničkim vrijednostima. Radi se o tome da osnovu za razvoj u miru čini jednakost ljudi u temeljnim pravima.U tom kontekstu se ističe da se Unija temelji na nedjeljivim, univerzalnim vrijednostima ljudskog dostojanstva, slobode, jednakosti i solidarnosti. Zapravo, Europska unija se temelji na načelima demokratije i vladavine prava. To, ustvari, znači da Europska unija postavlja pojedinca u središte svog djelovanja uspostavom građanstva Unije i stvaranjem područja slobode, sigurnosti i pravde. Upravo je osnovna karakteristika ljudskih prava i sloboda ta da su ona individualna, odnosno da pripadaju svakom čovjeku kao pojedincu.Europska unija doprinosi očuvanju i razvoju zajedničkih vrijednosti, uz poštovanje raznolikosti kultura i tradicija naroda Europe. Europska unija promiče i zagovara uravnoteženi i održivi razvoj time što osigurava slobodno kretanje osoba, usluga, robe i kapitala i slobodu poslovnog nastana. Nadalje, uviđa nužnost jačanja zaštite temeljnih prava u svjetlu promjena u društvu, društvenog napretka kao i znanstvenog i tehničko-tehnološkog razvoja.Unija priznaje prava, slobode i načela u pogledu: 1) dostojanstva čovjeka; 2) slobode individue; 3) jednakosti ljudi; 4) solidarnosti među ljudima; 5) pravde za sve ljude.Odredbe Povelje odnose se na institucije, tijela, urede i agencije Unije, uz poštivanje načela supsidijarnosti. Odnose se i na države članice samo kad provode pravo Unije.Poveljom se ne proširuje područje primjene prava Unije izvan ovlasti Unije.Svako ograničavanje pri ostvarivanju prava i sloboda priznatih Poveljom, mora biti predviđeno zakonom.Tekst povelje usvojene 2016. godine prilagođava tekst Povelje proglašene 7. decembra 2000. godine, te ga je zamijenila od dana stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona.

U okviru predavanja polaznicima je prezentiran ustavni i zakonski okvir zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda u pravno političkom poretku Bih.

Upoznati su sa najznačajnijim međunarodno pravnim dokumentima zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda. Posebna pažnja je posvećena analizi najznačajnijih pojavnih oblika kršenja ljudskih prava u BiH, te izazovi potrebnih reformi u integracijskom procesu u EU.

Strukturu korisnika (broj, dob i spol svakog od polaznika):

Zbog epidemiloških mjera učestvovalo je  po 12 učesnika mladih suradnika SABNOR-a (Antifastički pokret mladih Sarajeva) , mladi antifasisti  Udruge Pozitiva. Pored njih učestvovali su I organizatori seminara iz SABNOR-a.

Ukupno je na svimpredvanjima bilo 20 polaznika, koj isu podjeljeni u dvije grupe, jer nisu svi mogli da prate sva predavanja i zbog pandemije, ali i svojih obaveza. Na okruglom stolu su polaznici izrazili zadovoljstvo čitavim programom, sa željom da se nastavi i naredne godine sa ovim ciklusom predavanja. Posebno im se dopalo što su imali  prilike da aktivno učestvuju i iznose svoje stavove. Ujedno pozitivno su ocjenili aktivnosti predavača i organizatora.

Voditelj radnog paketa 2 (WP )
Prof. Refik Šećibović

25.05.2021.

Škola demokracije u BiH

Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske u partnerstvu sa Savezom antifašista i boraca Narodnooslobodilačkog rata u Bosni i Hercegovini te sa Zveza zdruzenj borcev za vrednote narodnoosvobodilnega boja Sl iz Slovenije provodi projekt „Europsko antifašističko naslijeđe“. Projekt je financiran kroz program Europa za građane– Aktivno europsko sjećanje.

Projekt je zamišljen kao odgovor na društvene trendove jačanja govora mržnje i netolerancije. Očekivani rezultati ovog projekta su: mobilizacija stručnosti, aktivizma i povezivanje stručnih zajednica radi razmjene znanja u suvremenom kontekstu u te tri zemlje koje dijele zajedničku povijest u odnosu na antifašistički pokret i zajedničke suvremene probleme povezane s povijesnim revizionizmom. Drugo, očekujemo povećanje svijest i dostupnost informacija među mladima o vrijednostima antifašističkog pokreta, važnosti građanske hrabrosti u totalitarnim režimima i prepoznavanju propagande koja dovodi do zločina nad određenim društvenim skupinama.

U sklopu projekta provodi se edukativni program “Škola demokracije”.

Tema: Ksenofobija, islamofobija, antisemitizam i diskriminacija Roma i manjina danas u Bosni i Hercegovini održava se putem Zoom platforme 26, 27. i 28. svibnja  2021. Od 11,00 sati do 14,30 sati.

Filter postova:

Video:

Škola demokratije
“Elmir Sadiković: Ljudska prava u BiH – uspjesi i propusti”

Škola demokratije
“Ermin Kuka: Šta su temeljne evropske vrijednosti”

Škola demokratije
“Šejla Šehabović: Fašizam i antifašizam u Evropi poslije II svjetskog rata”

Škola demokratije
“Tamara Sarajlic Fasizam i antifasizam u Bosni i Hercegovini”

Škola demokratije
“Okrugli sto: “Drugi” i “Neprijatelj” tijekom fašizma i nacizma u savremenim evropskim društvima I”

Škola demokratije
“Okrugli sto: “Drugi” i “Neprijatelj” tijekom fašizma i nacizma u savremenim evropskim društvima II”