Savez antifašističkih boraca
i antifašista Republike Hrvatske

Dalekozor

SUGESTIJA IZ UKRAJINE

(Foto: Wikipedia) Borci 4. bataljuna Osječke brigade, Slavonija 1944. godine

Ukrajinac IGOR MOROZ, sin pokojnog veterana ruske čete Osječke brigade Anatolija Moroza sugerirao nam je da pratitelje naše web stranice podsjetimo na 80. obljetnicu formiranja te ratne jedinice Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske

      Da se naša web stranica prati i u Ukrajini, uvjerili smo se onomad  –  iz Kijeva nam se javio IGOR MOROZ, sin pokojnog veterana ruske čete Anatolija Moroza koja je borbeno djelovala u sastavu  Osječke udarne brigade Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske. Igor Moroz objavio je nekoliko priloga u ukrajinskoj Wikipediji o tematici  Drugog svjetskog rata. Redovito prati i našu web stranicu te nam sugerira da u povodu 80. obljetnice formiranja Osječke udarne brigade, podsjetimo na trnovit borbeni put te jedinice Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske.

      Sa zadovoljstvom prihvaćamo sugestiju iz Ukrajine.

      Po okupaciji Jugoslavije 1941. , Osijek je ušao u sastav tzv. NDH, postao sjedištem domobranskog Osječkog divizijskog područja i baza okupatorskih i kvislinških jedinica za djelovanje protiv NOVJ u Slavoniji. U prvim ustaničkim danima 1941., u rajonu Osijeka je formirana Osječka partizanska grupa. Borci iz Osijeka i okolice popunjavali su slavonske partizanske odrede. U Istočnoj grupi NOP odreda Slavonije djelovao je 1943. i 1944. Osječki NOP odred, a 1. ožujka 1944. godine, formirana je Osječka brigada. Početkom ožujka 1945. snage 36. divizije Jugoslavenske armije (JA) osujetile su pokušaj Nijemaca da na sjevernoj periferiji grada forsiraju Dravu, a 14. travnja su jedinice 51. divizije i Osječke brigade, poslije uličnih borbi, oslobodile Osijek.

      Osječka brigada formirana je  prvog dana ožujka 1944. kod sela Slobodne Vlasti od dijelova Diljskog, Požeškog i Posavskog NOP odreda. U njen sastav ušao je i Protučetnički bataljun. Imala je tri bataljuna sa oko 600 boraca. Do kraja rata bila je u sastavu 12. divizije. Prvi štab brigade sačinjavali su: komandant MILE JOKA, politički komesar STEVO VJEŠTICA, načelnik štaba MILE GLAVAŠ, zamjenik političkog komesara PERO CAR, informativni oficir STEVO GAVRILOVIĆ NAGARI, intendant RADO MILINKOVIĆ BATO, referent saniteta ŽARKO CVETKOVIĆ i referent veterine JOVO BALIĆ. Komandanti bataljuna bili su; MILAN SVRABIĆ SVRABO, DUŠAN MAJETIĆ BRACO i FRANJO ŠLJIVARIĆ,  a politički komesari ĐURO KONJEVIĆ, FRANJO PINTARIĆ i MILAN ŠUPUT. Borce brigade pozdravio je politički komesar 12. divizije MIRKO BULOVIĆ ZET.

    Već 9. ožujka brigada vodi borbe s domobranima kod Vranovaca, kasnije s Nijemcima kod Trnjana a koncem ožujka sudjeluje u velikoj ofenzivi 12. divizije na pruzi između Novske i Vinkovaca, zatim početkom travnja u borbama protiv Nijemaca kod Đurđenovca i Crkvara. Za vrijeme njemačkog napada na slobodni teritorij u Slavoniji, brigada vodi borbe do sredine svibnja kod Orahovca i na Papuku, kod Slatinskog Drenovca, te kod Bekteža i Čaglina. Zbog nadmoćnosti neprijatelja, brigada je odstupila prema Dilju. Neprijatelj je na Dilj, zaobilazno uputio svoje snage u jačini 1.500 vojnika i postavio zasjedu u nakani da razbije Osječku brigadu. To bi mu i uspjelo, da jedan dio brigade i RUSKA ČETA, koja je bila u sastavu brigade a čiji je pripadnik bio i ANATOLIJ MOROZ, nije izvršio nekoliko juriša te je brigada uspjela da se skupa sa teškim naoružanjem, povuče u sela Čenkovo i Imbrijevci.

     Oko sredine lipnja, brigada je razbila kod Podgorača njemački bataljun i zaplijenila nekoliko protutenkovskih  topova, minobacača i mitraljeza. U srpnju, osigurava žetvu u požeškoj kotlini, i na  prilazima Slavonske Požege i Pleternice, u teškim borbama odbija sve pokušaje ustaša i Čerkeza da prodru na slobodni teritorij. Početkom kolovoza osigurava prebacivanje 20 vagona žita u rajon banijskog trokuta, na desnu obalu Save. Sudjeluje u oslobođenju Badijevine a početkom rujna u oslobađanju Starih Perkovaca i Vrpolja. U prvoj polovici listopada borbeno djeluje u Podravini, sudjeluje u oslobođenju Virovitice, u borbama oko Koprivnice. Proglašena je udarnom 1. listopada 1944. godine. U drugoj polovini listopada i prvoj polovini studenog ruši prugu između Slavonskog Broda i Vrpolja (za to vrijeme pruga je porušena na 202 mjesta), sredinom studenog zauzima Piškorevce i Klokočevac.

     Do kraja prosinca vodi borbe oko Našica, Đakova i Levanjske Varoši a u siječnju 1945. ponovno oko Našica i Đurđenovca. Do kraja rata istakla se u borbama za oslobođenje Osijeka (14. travnja), Podravine i sjeverne Štajerske. Nakon oslobođenja, Osječka udarna brigada se vratila u svoju  Slavoniju i mirnodopski razmjestila u Petrijevcima.

B. Mirosavljev

Facebook
E-mail