Predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske FRANJO HABULIN, čestitajući  Dan antifašističke borbe na središnjoj svečanosti u šumi Brezovica kod Siska, naglasio je da je antifašizam trajna vrijednost, nije političko već ljudsko opredjeljenje te da mlade treba informirati o tome

Dan antifašističke borbe obilježen je u spomen na 22. lipnja 1941. godine, kada je u šumi Brezovica pokraj Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred, ujedno i prva antifašistička postrojba u ovom dijelu Europe. Prigodna svečanost održana je u Spomen-parku Brezovica, Na njoj su, među ostalima sudjelovali ZORAN MILANOVIĆ, predsjednik RH, IVAN MALENICA, ministar  pravosuđa i uprave kao izaslanik predsjednika Vlade, IVAN CELJAK, sisačko-moslavački župan i izaslanik predsjednika Sabora, FRANJO HABULIN, predsjednik SABA RH, STJEPAN MESIĆ i IVO JOSIPOVIĆ, bivši predsjednici Hrvatske, TOMISLAV TOMAŠEVIĆ, gradonačelnik Zagreba…

ZORAN MILANOVIĆ, predsjednik Republike Hrvatske, u svom je govoru, parafrazirajući pozdrav iz Narodnooslobodilačke borbe u Drugom svjetskom ratu, poručio: „Ne fašizmu  –  sloboda narodu“! Antifašizam, kazao je, nije iskorjenjiv i neće tako lako nestati. Taj korijen je dubok, to je sastavni dio hrvatskog puta, jedna od žila koje čine naš korijen. Referirajući se na vrijeme nastanka Prvog sisačkog partizanskog odreda te kasnije događaja u povijesti Hrvatske, poručio je da se „danas nemamo čega stidjeti jer je naš put bio pravedan i uspješan“. FRANJO HABULIN, predsjednik SABA RH, upozorio je da zaboraviti  naše borce iz Brezovice, one iz Srba, heroje Kozare, Neretve, Sutjeske, zaboraviti njih, odreći se antifašizma kao nečega što pripada prošlosti, značilo bi „izdati ne samo one kojih se danas sjećamo, već izdati budućnost, a to ne smijemo i nećemo učiniti, Antifašizam je trajna vrijednost, nije političko već ljudsko opredjeljenje“. Premijer ANDREJ PLENKOVIĆ  čestitao je Dan antifašističke borbe: „Odajemo  počast hrvatskim antifašistima koji su se hrabro suprotstavili nacizmu i fašizmu, i koji su Hrvatskoj osigurali mjesto među pobjednicima u Drugom svjetskom ratu“. Predsjednik Hrvatskog sabora GORDAN JANDROKOVIĆ uputio je čestitku: „Antifašistički pokret je budućnost Europe, a svojim doprinosom borbi protiv fašizma u Drugom svjetskom ratu, Hrvatska je dala svoj obol novijoj europskoj povijesti“. PEĐA GRBIN, zamoljen da komentira što u Brezovici nema premijera i predsjednika Sabora, koji su poslali svoje izaslanike, rekao je da očito postoje praznici i „praznici“. Dodao je, „kao što se dijelimo oko mnogo drugih stvari, tako se dijelimo i oko ovoga, no za mene i ljude ovdje, kao i za veliku većinu građanki i građana, dvojbi nema, danas slavimo pobjedu i činjenicu  da smo u pravom trenutku bili na pravoj strani povijesti“.

Podsjetimo, Zakonom Republike Hrvatske o blagdanima (Narodne novine, broj 14/91) proglašen je državnim praznikom „22. lipanj (kao) Dan antifašističke borbe. Sudjelovanjem u antifašističkom pokretu Hrvatska se uvrstila na stranu pobjednika u Drugom svjetskom ratu a obilježavanje 22. lipnja kao državnog praznika bila je ideja predsjednika FRANJE TUĐMANA. Tako je i službeno izražena naša povezanost ne samo s pobjedničkom koalicijom 1941. – 1945., nego i s dostignućima Europe i svijeta na tekovinama pobjede nad fašizmom. Početni embrion antifašističke Hrvatske bio je u stvaranju NOV I PO Hrvatske, a to je započeto osnivanjem Sisačkog partizanskog odreda. Završni čin partizanskih odreda  dogodio se početkom svibnja 1945., kada je rasformiran posljednji NO partizanski odred Hrvatske, a to je Posavski NOP koji se od veljače 1945., nalazio u sastavu 34. divizije Glavnog štaba Hrvatske. Ukupno GŠH je formirao 251 partizanski odred, koliko ih je bilo od 1941., do 1945. NOVJ je imala 536 partizanskih odreda, što znači da je Hrvatska dala preko 45% partizanskih odreda Jugoslavije. Povijesno značenje pripada antifašističkoj Hrvatskoj u tome što je baš u Hrvatskoj, u  okvirima bivše Jugoslavije, osnovan Prvi partizanski narodnooslobodilački odred  –  Sisački partizanski odred, 22. lipnja 1941. godine. Iz te prve, u okupiranoj Jugoslaviji, i u Hrvatskoj, formirane su partizanske jedinice NOP-a, nikla je i razvila se pod rukovodstvom Glavnog štaba Hrvatske i CK KPH, velika Narodnooslobodilačka vojska Hrvatske od 250 tisuća partizana.

Bojan Mirosavljev