Savez antifašističkih boraca
i antifašista Republike Hrvatske

8. MART, DAN ŽENA – NAŠ DAN

(Foto: Ankica Ležaić)

Poštovane drugarice i drugovi, dame i gospodo, drage prijateljice i prijatelji,
sve vas toplo pozdravljam kao i čestitam vam 8. MART, DAN ŽENA – NAŠ DAN.

Posebno pozdravljam naše uvažene gošće Sabinu Glasovac, potpredsjednicu Sabora RH, te Katarinu Peović, zastupnicu u Saboru RH, koju od milja zovu Kata Šmajser, izaslanicu gradonačelnika Zagreba Tomislava Tomaševića Radu Borić i Tatjanu Holjevac, kćerku najomiljenijeg gradonačelnika grada Zagreba Većeslava Holjevca.

(Foto: Ankica Ležaić)

S ponosom želim istaknuti da smo pri SABA RH oživjeli ANTIFAŠISTIČKI FRONT ŽENA – AFŽ.

Zašto smo to učinili i s kojim motivom????

Upravo zato da na primjeru rada antifašistkinja NOB-a ukažemo na ono najbolje kako bi današnjoj borbi antifašistkinja za prava žena dali jedan drugačiji ton od danas postojećega te zbog evociranja uspomena na tu vrlo snažnu organizaciju žena, koja je tijekom NOB-a i odmah po oslobođenju brojila 2 milijuna članica.

AFŽ kalio se tijekom revolucije i NOB-a velikim zalaganjem i aktivnom borbom žena borkinja u samim diverzantskim akcijama i borbama na terenu.
Upravo je s telefona aktivistice prof. Olge Milčinović u diverzantskoj akciji aktivirana bomba u Pošti Zagreb, u Jurišićevoj ulici i kroz raznijete prozore poslana je poruka boraca za slobodu.

Također, značajan je rad antifašistkinja u pozadini prvenstveno u sakrivanju i njegovanju teško ranjenih boraca do ozdravljenja i povratka u aktivnu borbu na ratište.


Tu bih spomenula samozatajnu Mariju Jelinčić iz Glavica kod Sinja koja je ranjene partizane sakrivala u štali iza jasala sa sijenom gdje se nalazila improvizirana partizanska bolnica. Ta tada mlada djevojka iz okupiranog i žicom ograđenog Sinja prenosila je biciklom u deke umotano oružje – pištolje i bombe uvjerivši stražara – talijanskog vojnika-da je to dota jer se udaje… A tko joj ne bi povjerovao jer bilo joj je tada 18 godina…


Značajan doprinos pozadini bio je u pribavljanju hrane, odjeće i posebno lijekova do kojih se i inače teško dolazilo.


AFŽ Jugoslavije je osnovan u Bosanskom Petrovcu 6. prosinca 1942. godine, u koji ulaze članice Inicijativnog odbora Zagreba.

Prva Zemaljska konferencija brojila je 166 delegatkinja.

Zastava AFŽ-a bila je crvene boje na kojoj su vrijedne ruke antifašistkinja žutim koncem izvezle ANTIFAŠISTIČKI FRONT ŽENA – AFŽ, a natpis je krasila zvijezda petokraka…

Osnivanjem AFŽ-a stvoren je temelj za postizanje ravnopravnosti spolova…

Jer tada u Kraljevini Jugoslaviji žene ne da nisu imale pravo glasa i jednakosti, već im je uskraćivano i školovanje pogotovo za neka tzv. muška zanimanja, npr. liječnice, novinarke, spisateljice i sl.

Cilj ove organizacije bio je prvenstveno borba protiv fašizma, mobilizacija žena zbog pomaganja jedinicama NOV-a, kada sudjeluju aktivno u oružanim i diverzantskim akcijama te međusobnom povezivanju žena iz raznih krajeva Jugoslavije… I kao što sam već spomenula pribavljanje hrane, odjeće, obuće i lijekova za partizanske jedinice te opismenjavanju žena posebno u ruralnim sredinama i na oslobođenom teritoriju…

Žene su zapravo bile kralježnica NOB-a bez koje bi se teško slomio fašizam.

Kroz samu organizaciju prošlo je 2 milijuna žena, od toga 110 tisuća ih je bilo u borbenim jedinicama od kojih je 25 tisuća poginulo, a 40 tisuća ranjeno.

Po oslobođenju zemlje od okupatora AFŽ doživljava svojevrsnu preobrazbu u programu rada jer valja iskorijeniti zaostavštine Kraljevine Jugoslavije kako u političkom, ideološkom i društvenom segmentu, također radi se na ubrzanoj urbanizaciji i emancipaciji ruralnih sredina i stanovništva općenito ratom razorene zemlje i taj zadatak pada velikim dijelom na žene članice AFŽ-a.

Zbog svih tih zasluga i sam maršal Tito kazao je da se položaj žena u Jugoslaviji mora značajno promijeniti.

U lipnju 1945. godine održan je u Beogradu Prvi kongres AFŽ Jugoslavije na kojem su jasno definirani ciljevi rada ove organizacije. Na kongresu je sudjelovalo 960 delegatkinja iz čitave Jugoslavije. Izabran je Centralni odbor AFŽ-a od 20 članica, a za prvu predsjednicu je izabrana Kata Pejnović, ujedno i prva izabrana Predsjednica AFŽ-a dok joj uz bok se nalazi Kata Poljičanin, prva predsjednica trogirskog AFŽ-a.

Godine 1945. u Ustav nove Jugoslavije ulazi da su žene ravnopravne s muškarcima u svim područjima državnog, privrednog i društveno-političkog života. Za jednak rad žene imaju pravo na jednaku plaću kao i muški članovi zajednice te da uživaju posebnu zaštitu u radnom odnosu. Država naročito štiti interese majke i djeteta osnivanjem vrtića, dječjih domova za djecu koja su u ratnom vihoru ostala bez roditelja, posebno rodilišta te pravo majke na porodiljni dopust prije i poslije rođenja djeteta.


Zašto upravo sve to što je bilo Ustavom zagarantirano navodim pa upravo zato što smo mi sva ta prava žena u našoj novoj tzv. demokratskoj državi u većoj mjeri izgubili i svakim ih danom gubimo. Upravo oni koji bi prava žena trebali štititi, uzurpiranjem raznih ovlasti, gase naša prava.


I mi žene moramo se sada boriti za povratak izgubljenih prava žena umjesto da se zalažemo da se prava žena u svojoj kvaliteti nadograđuju.


Mi žene AFŽ- a polazimo od ekonomske neovisnosti kao preduvjeta slobode svakog čovjeka, a posebno nas žena i s toga se zalažemo i zalagat ćemo se prvenstveno za povratak ranije stečenih prava kao i nadgradnju suvremenih prava žena koje nam naprosto nameće suvremeno društvo. Moram reći da mi je bilo mučno gledati radnice Orljave kako se zahvaljuju Vladi i Ministarstvu, dakle poslodavcu, za isplatu svojih višemjesečno zarađenih, a neisplaćenih plaća koje je već dijelom “pojela” inflacija, a za otpremnine se još i danas bore.

(Foto: Ankica Ležaić)

I koliko god maršal Tito naglašavao koliko je ponosan na kćeri Jugoslavije, ipak 1953. godine dolazi do prestanka djelovanja AFŽ-a, a samim time i do prestanka aktivnosti žena i njihovog masovnog djelovanja na prostorima tadašnje Jugoslavije. Žene se utapaju u politiku socijalističke Jugoslavije po principima komunističkog sistema, iako je sve jasnije da je borba žena za prava žena specifična, veoma važna i da treba odvojeno djelovati…

Da se ženama omogućilo da svoje zamisli i planove realiziraju, ne bi danas na trgovima naših gradova muškarci klečali, već bi se o njima stihovi pisali i pjesme pjevale…

Izučavajući AFŽ želimo pokrenuti novi emancipacijski val koji je u današnjem društvu sve nužniji…

Zahvaljujem na pažnji!

Maja Jelinčić
Predsjednica AFŽ pri SABA RH

Zagreb, 8. ožujak 2023.

Facebook
E-mail

Kategorije

Najave