MJESTO SJEĆANJA I PONOSA Ispis
Srijeda, 06 Ožujak 2019 16:02

Predstavljen projekt obnove i uređenja Spomen parka na Šubićevcu, gdje je 22. svibnja 1942., uz još 25 anifašista, strijeljan Rade Končar. Park bi, po riječima ZORANA RESTOVIĆA, predsjednika šibenske Udruge antifašističkih boraca i antifašista, trebao biti otvoren početkom kolovoza 2020. godine.

Spomen park Šubićevac u Šibeniku uređen je 1962. (autor središnjeg spomenika je Kosta Angeli Radovani). U sklopu Spomen parka postavljen je i brojčani reljef s prikazom 11 figura koje simboliziraju antifašiste dok čekaju na strijeljanje, kao i tri spomen kamena s imenima žrtava. Na Šubićevcu je 22. svibnja 1942., uz još 25 antifašista, strijeljan i Rade Končar.

Kako je istaknuo Zoran Restović, predsjednik UABA Šibenik (na predstavljanju projekta obnove i središnjici SABA RH), od početka 90-ih park je prepušten propadanju, tako da sada služi za šetanje pasa i iživljavanje vandala, ali „mi ga želimo učiniti mjestom sjećanja i ponosa“. Obnavljajući postojeće, „želimo mu dati nove sadržaje“. Kazao je da postoje planovi i vremenski rokovi za pojedine faze uređenja, dogovara se s gradskim vlastima koji također imaju interes da se park uredi, a nadležne službe, najavile su pomoć i sudjelovanje u radovima. Prva faza obnove parka su hortikulturni radovi koji bi trebali početi u ožujku. U roku od dva mjeseca hortikulturna grupa Zelenog grada, zajedno s članovima i simpatizerima UABA Šibenik, trebali bi ukloniti raslinje. Od svibnja bi uslijedili radovi na kamenom popločenju, izradi staze od benkovačkog kamena, postavljanju postava i ogradnom zatvaranju parka, uz sređivanje vanjskih zidova od kojih su neki sada opasnost za promet, kao i ograđivanja površine od deset tisuća četvornih metara.

Park bi po sadašnjim planovima imao više tematskih cjelina: stazu strijeljanih koja bi bila pored stupova na koje su bile privezivane žrtve, a uz koju bi bile postavljene ploče što bi podsjećale na najmasovnije likvidacije koje su okupatori i domaći izdajnici počinili u Dalmaciji. Jedno od takvih mjesta je Primošten gdje su 18. kolovoza 1943., streljane 82 osobe bez obzira na starost. Slijedila bi staza zločina, na kojoj bi obilježjima bili navedeni zločini protiv naroda s područja Šibenika, Dalmacije i šire regije - logori Zlarin, Molat i Jasenovac, kao i tema zbjega u El Shatt.

Staza otpora podsjetit će na organizirani otpor, preko osnivanja Splitskog, Šibenskog, Solinskog, Mosorskog i drugih partizanskih odreda, kao i četa te 8. i 12. brigade. U tu stazu planira se postaviti deset bista narodnih heroja i rukovodilaca ustanka, među njima Rade Končara i Pavla Papa Šilje. Staza pobjede podsetit će posjetitelje na bitke u kojima su sudjelovali dalmatinski partizani, od Neretve i Sutjeske do oslobođenja Dalmacije i završnih operacija za oslobođenje zemlje. Spomen obilježja bit će zaštićena od atmosferskih neprilika. Računa se da bi obilazak uz promatranje svih eksponata trajao prosječno 35 minuta. Ulaz ne bi bio naplaćivan, a osim recepcije u kojoj će na ekranima biti prezentirani širi podaci, bile bi postavljene klupe za odmor.

"U ovaj projekt ušli smo na temelju dobrih iskustava prilikom otvaranja Muzeja pobjede, odnosno Spomen sobe oslobođenja Dalmacije u kojoj je tijekom dvije godine zabilježeno 8.500 posjetitelja. Nastojat ćemo povezati Spomen park i Muzej koji su sada udaljeni dva kilometra", zaključio je Restović.

B. M.