Spor oko nacizma Print

Hrvatska je, poput ostalih država Europske unije, bila suzdržana prilikom glasanja na Općoj skupštini UN-a o rezoluciji kojom se osuđuje glorifikacija nacizma i prakse koje "pridonose raspirivanju suvremenih oblika rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije i srodnih oblika netolerancije"

Opća skupština Ujedinjenih naroda prošlog je tjedna velikom većinom glasova (130 prema dva) prihvatila rezoluciju kojom osuđuje glorifikaciju nacizma i prakse koje "pridonose raspirivanju suvremenih oblika rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije i srodnih oblika netolerancije". Rezolucija je predložila Rusija, a izglasana je uglavnom glasovima latinoameričkih, afričkih i azijskih zemalja. Čitava Europska unija – uključujući Hrvatsku - bila je suzdržana, dok dva glasa "protiv" pripadaju Sjedinjenim Državama i Ukrajini. Rezolucija poziva sve članice da zakonima osiguraju "uklanjanje svih oblika rasne diskriminacije" i osude "veličanje nacističkog pokreta, neonacizma i bivših članova organizacije Waffen-SS u bilo kojem obliku", kao i "revizionizam povezan s Drugim svjetskim ratom".

"Poštujemo heroizam i žrtvu savezničkih nacija u porazu nacističke Njemačke. Međutim, riječ je o dokumentu najupadljivijem po slabo prikrivenim pokušajima da legitimizira ruske dezinformacijske narative, sustavno ocrnjujući susjedne narode pod ciničnom krinkom zaustavljanja veličanja nacista", izjavio je američki savjetnik pri UN-u Jason Mack.

Ukrajina i baltičke zemlje zaista imaju ozbiljnih problema s revizionizmom, uključujući marševe bivših SS-ovaca. Istovremeno, Ukrajini je sporno što Rusija "nastoji preuzeti sve zasluge za poraz nacizma" i što rezolucija ne spominje masovne zločine staljinizma, uključujući genocid nad Ukrajincima, odnosno Holodomor. Kijev tvrdi i da Moskva nastoji rezolucijom heroizirati staljinističku prošlost. Litvanski ministar vanjskih poslova Linas Linkevičius nedavno je izjavio da "nema sumnje da Litva osuđuje nacizam", no kako je "uvredljivo" da ovakvu rezoluciju predlaže "zemlja koja vrši brutalnu agresiju na susjedne zemlje", aludirajući na rat s Gruzijom 2004., aneksiju Krima i potporu separatistima u Donbasu.

(Novosti/J.Bakotin)