Savez antifašističkih boraca i antifašista RH

Kolikogod takvih ima, u Gradu slobode i bogate kulturne tradicije, njegove ulice ne nose imena ljudi koji su puno učinili za Dubrovnik

Na početku sjednice Predsjedništva Udruge antifašista Dubrovnik, održane u utorak, 21. ožujka 2017. godine, odana je počast nedavno preminuloj članici Udruge Albini Granadi.. Podsjetivši se u nastavku sjednice aktivnosti koje su dubrovački antifašisti provodili od prethodne sjednice krajem siječnja, Predsjedništvo je, na temelju Programa rada Udruge antifašista Dubrovnik za ovu godinu, utvrdilo aktivnosti za drugo tromjesečje. Idu dalje već afirmirana, makar zasigurno može i bolje,  redovita dvosatna druženja svakog prvog utorka u mjesecu te još nedovoljno prihvaćena pružanja pravne pomoći, u ostvarivanju prava iz socijalne skrbi i zdravstvene zaštite, svakog prvog petka u mjesecu od 10 do 12 sati. Planirane su i projekcije igranih filmova s tematikom iz NOB-e i Drugog svjetskog rata, programi povodom 125 godina Titova rođenja, dubrovački antifašisti će, kao i do sada, prigodno obilježit Dan pobjede nad fašizmom i Dan Europe, 9. svibnja, te pohoditi obilježavanja velikih epopeja NOB-e, u Jablanici 44. obljetnice Bitke na Neretvi, a u Tjentištu 44. obljetnice Bitke na Sutjesci te Dana antifašističke borbe sa Svečanom sjednicom Predsjedništva i dodjelom ovogodišnjih priznanja Udruge antifašista Dubrovnik. U drugom tromjesečju održat će se dvije radne sjednice Predsjedništva, po jedna u svibnju i lipnju, a Izborna skupština Udruge antifašista Dubrovnik planirana je krajem lipnja ili krajem kolovoza.

Već u proljeće 1942., u selima oslobođene Like počele su raditi prve osnovne škole, a u toku godine narodnooslobodilački odbori i antifašističke organizacije otvorili su osnovne škole i na Kordunu, u Gorskom kotaru, Slavoniji, Baniji, Žumberku, Dalmaciji i Hrvatskom primorju

Postojanje i djelovanje operativnih zona u vojnom sustavu Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske bio je primjetan sklad vojne i političke koncepcije daljnjeg vođenja rata, pogodna forma da se izvrši uspjelo premošćivanje od teritorijalnih partizanskih sustava na višu operativnu razinu. Tu će dominirati pokretni sustavi bitni za podizanje ustanka na stupanj izgradnje političkog sustava buduće države, što se uskoro dogodilo u Bihaću

Među osam Narodnih heroja iz Dubrovačko-neretvanske županije posebno mjesto pripada Stanku Parmaću. Rođen je 23.ožujka 1913. godine u Opuzenu. Školovao se u Opuzenu, Metkoviću i Šibeniku gdje je završio učiteljsku školu. Polovicom tridesetih godina prošlog stoljeća uključuje se u napredni radnički pokret, a član Komunističke partije postaje 1941. godine. Te godine odlazi u partizane. U toku Drugog svjetskog rata vrši dužnosti od komandira čete do komandanta divizije i brigade. Sudionik je slavnih bitaka na Neretvi i Sutjesci. Po završetku rata Stanko Parmać završava višu vojno pomorsku akademiju u SSSR-u (odakle se vraća 1948. godine po objavi Rezolucije Informbiroa) i Višu vojnu akademiju JNA. Vojnu karijeru nastavlja na visokim dužnostima u JRM (zamjenik komandanta i načelnik štaba JRM). Za zasluge u NOR-u, zbog iskazane hrabrosti i organizacionih sposobnosti dobio je brojna odlikovanja, među kojima je "Partizanska spomenica 1941." Za Narodnog heroja proglašen je 27.studenog 1953.godine, a umirovljen je 1958.god. u činu kontra-admirala. Bio je zastupnik u Saboru NR Hrvatske i na istaknutim funkcijama u SKJ.