„Svi oni koji podržavaju vjerski razdor među slavenskim narodima, žele nama toliko dobra koliko i vuci ovcama“, govorio je i pisao prije 400 godina Juraj Križanić (1617.-1683.), smatrajući vjerski raskol za Slavene toliko lošim i štetnim za njihove interese, držeći da ih ta podjela na katolike i pravoslavne vodi ka međusobnom sukobljavanju pa i uništavanju. Puno prije drugih Juraj je Križanić uvidio opasnosti koje nosi raskol među kršćanima, te je stoga cijeli svoj život posvetio ne samo crkvenom već i sveslavenskom jedinstvu, pa se općenito smatra jednim od najranijih pristaša panslavenstva koje teži ka političkom ujedinjenju Slavena. Puno, gotovo 200 godina prije pojave ekumenizma iz 19. stoljeća, Juraj Križanić želi ostvariti jedinstvo kršćanskih crkava. Svojim radom, djelujući vaseljenski i svesvjetski u vremenu 17. stoljeća, vremenu inkvizicije a što je za njega moglo biti pogubno, utirao je putove koji su doveli do želje za pomirenjem i do pojave ekumenizma.

The FIR is in large concern because of the increasing political confrontations in Europe, which mean the danger of a new cold war. This became clearly visible after the presidential election in Belarus (see FIR Newsletter 2020-34). The domestic political protests against the irregularities in the election are used until today to destabilize the situation in Belarus from the outside and to intensify tensions. These actions are directed in particular against Russia, although the Russian Federation has no share in the domestic political situation in Belarus.

Slijedom najava da tijela vlasti Grada Zadra namjeravaju sa zadarskih bedema (Muraja) ukloniti spomenik postavljen u sjećanje na osnivanje prve ćelije Komunističke partije u Zadru, Udruga antifašističkih boraca i antifašista uputila je javno pitanje gradonačelniku Grada Zadra o tim namjerma.

Diana je prezirala ustašku vlast, ali je s njom surađivala kako bi spasila djecu

U zagrebačkim knjižarama prije pet dana našla se knjiga Nataše Mataušić "Diana Budisavljević prešućena heroina Drugog svjetskog rata" u izdanju Profila. Riječ je o prilagođenoj doktorskoj disertaciji ove muzejske savjetnice u Hrvatskom povijesnom muzeju koja je godinama izučavala život i sudbinu Diane Budisavljević, Austrijanke iz Innsbrucka koja je iz ustaških logora i prihvatilišta spasila na tisuće srpskih mališana?