Iz medija
Dan prosinačkih žrtava PDF Ispis E-mail
Subota, 29 Prosinac 2012 12:33

Šezdeset i devet godina nakon ustaškog pokolja šesnaestero talaca, ilegalaca i partizana, u zagrebačkoj Dubravi, hrvatska država jača je no ikad. Ipak, sada više nije na usluzi svojim građanima, već korporacijama. Postoji li ikava veza između zločina iz 1943. i naše današnje društvene situacije?

Dana 20. prosinca ove godine navršit će se 69 godina od ustaškog zločina počinjenog u Zagrebu, noću na prelazu od 19. na 20. prosinca 1943. godine. Na samom početku zagrebačke Dubrave, neposredno iza tramvajskog okretišta, ustaše su svirepo objesili o mesarske kuke zabijene u bandere šesnaestoro taoca, ilegalaca i partizana, kao odmazdu zbog partizanske diverzije na vojno skladište u Sopnici kod Sesveta.

Više...
 
Konačno spomenik stradanju Sinta i Roma PDF Ispis E-mail
Utorak, 20 Studeni 2012 10:41

U Berlinu se danas, 67 godina nakon završetka Drugog svjetskog rata, konačno otkriva spomenik Sintima i Romima, žrtvama nacističkog režima. Svečanosti će nazočit i kancelarka Angela Merkel i predsjednik Joachim Gauck

"Sada, kada se spomenik otkrije, tragično je što će to doživjeti samo mali broj preživjelih,“, izjavio je Silvio Peritore, član uprave Središnjeg vijeća njemačkih Sinta i Roma. Njemačkoj je trebalo puno vremena, mnogi smatraju i previše vremena da i na ovakav način prizna genocid nad ovom manjinom tijekom vladavine nacista. „Primjerice, Franz Rosenbach bio je radnik na prisilnom radu, preživio je Auschwitz i obilazio je kasnije njemačke škole pričajući što je sve preživio. Ovaj 85-godišnjak bio je veliki zagovornik podizanja spomenika ubijenim Sinitima i Romima u Njemačkoj, ali sada je na samrti“, tužno dodaje Peritore.

"U mnogim Memorijalnim centrima je genocid nad Sintima i Romima bio samo jedna povijesna fusnota u okviru Holokausta nad židovima. I znanost je to djelomično prespavala, a dijelomično svjesno potiskivala genocid", dodaje Peritore. On kaže kako nije riječ o uspoređivanju broja žrtava - 6 milijuna ubijenih židova i pola milijuna ubijenih Sinta i Roma. Otkrivanje spomenika u Berlinu zapravo predstavlja priznanje žrtavama, to je, kaže on, odgovornost povijesti kao rezultat Holokausta.

Više...
 
Prosvjed ekstremne desnice u Vrginmostu PDF Ispis E-mail
Ponedjeljak, 12 Studeni 2012 11:33

Iako je policija snimala skup na kojem su organizatori uspjeli okupiti oko 150 istomišljenika, mahom pristiglih iz Petrinje, Gline, Viduševca, Zagreba itd., teško je bilo ostati hladne glave. Crne zastave, huškačke poruke i uzvici "Za dom spremni!" obilježili su pauze između govornika. Dovoljno je tu bilo retorike koja bi mogla zagaditi um i srce...

Kada je u 17. stoljeću izvjesni Stojan Vrga sišao s Petrove gore na potok Trepču, nije mu bilo druge nego da preko potoka ispred svoje kuće izgradi mostić koji će ubrzo po njemu dobiti pridjevak Vrgin. Time je te 1688. priča o imenu maloga kordunaškog naselja zaokružena: isprva se, u Austro-Ugarskoj, ono pisalo rastavljeno, pa potom zajedno, kao složenica Vrginmost. Preživjeli su Vrga i njegov most pod tim imenom sve ofenzive, pa i marionetsku Pavelićevu NDH.

Više...
 
Srbija prednjači u antikomunizmu PDF Ispis E-mail
Petak, 02 Studeni 2012 10:31

Iako je taj tzv. komunizam u Jugoslaviji i Srbiji bio benigniji i liberalniji od komunizma u istočnoevropskim zemljama, srpski antikomunizam je daleko radikalniji od onog u tim zemljama. Srbija želi totalnu afirmaciju antikomunističke istorije i antikomunističkog bića, ističe za Novosti povodom 20.oktobra, Dana oslobođenja Beograda Aleksandar Sekulović

Sa Aleksandrom Sekulovićem, članom glavnog odbora Saveza antifašista Srbije, razgovarali smo o današnjem odnosu Srbije i Beograda naspram svojih oslobodilaca.

Kako i zašto Savez nije u službenom delu programa koji Grad Beograd organizuje povodom Dana oslobođenja, 20. oktobra?

Više...
 
Himna NOB-a PDF Ispis E-mail
Petak, 26 Listopad 2012 19:44

Memoari epski poznatog komandanta dalmatinskih partizana i svojeglavog jugoslavenskog revolucionara Vicka Krstulovića, na čije se objavljivanje čekalo puna tri desetljeća, precizna su rekonstrukcija NOB-a iz jedne ishodišne točke – hrvatsko-srpskog oružanog bratstva

Negdje polovicom Drugog svjetskog rata gvardijan franjevačkog samostana u Širokom Brijegu poslao je pismo Anti Paveliću u kojem predlaže da se stanovništvo Dalmacije raseli u istočnu Bosnu i druge dijelove NDH. Obrazlaže to masovnim partizanskim ustankom u dalmatinskom kraju, zbog kojeg nigdje više "ne bi smjelo biti tri Dalmatinca zajedno, jer ukoliko se to ne učini, Dalmatinci će kao izrodi hrvatskog naroda dovesti do propasti NDH". Pismo s ovim drastičnim demografskim preporukama nikada nije stiglo Paveliću, jer su ga zajedno s ostalom poštom koja je poslana iz Širokog Brijega u Mostar zaplijenili borci Treće dalmatinske brigade, koji su tada vodili teške borbe u Hercegovini.

Više...
 
<< Početak < « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 » > Kraj >>

Stranica 5 od 49