OTVORENJE MEMORIJALNOG CENTRA U LIPI: Mjesto sjećanja na stradanja, mjesto učenja povijesti - da se zločin ne ponovi PDF Print E-mail

Na mjestu nekadašnjeg Spomen muzeja Lipa otvoren je 08. travnja Memorijalni centar „Lipa Pamti“ kao izdvojena zbirka Pomorskog i povijesnog Muzeja Hrvatskog primorja.

Ovime je Inicijativa o obnovi Memorijalnog centra pokrenuta od strane UABA Liburnije Podružnice Matulji, prije više godina, uspješno ostvarena.

Najzaslužnija je Općina Matulji koja je uložila značajna sredstva od gotovo 4 milijuna kuna, a podršku je pružila Primorsko-goranska županija s milijun i dvjesto šezdeset tisuća kuna i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske s 450 tisuća kuna .

Obraćajući se mnogobrojnim uzvanicima, Općinski načelnik Marijo Ćiković je istaknuo da je ponosan obnovom ovog Memorijalnog centra kao znakom sjećanja i zahvale žrtvama stradanja u stravičnoj tragediji od koje se Lipa nikada nije oporavila. Memorijalni centar trebao bi postati oaza mira, ljubavi i druženja koja će pomoći da se takvo zlo više nikada ne ponovi.

Župan Zlatko Komadina ocijenio je da je bila naša generacijska dužnost zaštiti ovaj objekt od propadanja kao mjesto koje čuva spomen na civilne žrtve rata. Istaknuo je da su tekovine antifašističke borbe duboko utkane u korijene Primorsko - goranske i Istarske županije. Otvaranje ovog memorijalnog centra, pored ostalog, je i doprinos obilježavanju 70. obljetnice pobjede nad fašizmom bez koje ni ove županije danas ne bi bilo u Hrvatskoj.

Pomoćnica ministra kulture Vesna Jurić Bulatović ocijenila je ovo kao izniman kulturni projekt te uputila čestitke mještanima i svima koji su sudjelovali u njegovoj realizaciji. Izrazila je želju da ovo postane mjesto promišljanja, učenja i izgrađivanja osobnog stava prema zločinu.

Dinko Tamarut, predsjednik SABA Primorsko-goranske županije je ocijenio da je ovakvo moderno rješenje primjereno današnjem vremenu i mladim generacijama koji će na tom mjestu moći učiti o ovom dijelu naše povijesti.

Memorijalni centar nalazi se u obnovljenoj zgradi osnovne škole u centru Lipe.

Modernim postavom muzejske zbirke arhitekta damira Sevšeka i dizajnera Damira Gamulina ispričana je na human način jedna potresna priča stradanja malog mjesta Lipe u kojem je na zvjerski način 30. travnja ubijeno svih 269 zatečenih žitelja, a mjesto spaljeno i opljačkano. Uz francuski Oradour sur Glane Lidice u Češkoj Lipa je treće mjesto koju su nacisti potpuno uništili no Lipa je i jedina od ta tri mjesta koja je nastavila živjeti.

U prizemlju se nalazi info centar i multifunkcionalni prostor sa stalnom izložbom o povijesti i životu Lipe i cijelog Liburnijskog krasa, a služiti će i za okupljanja i druženja mještana, održavanja izložbi i drugih događanja.

Povijesna priča ispričana u prizemlju uvod je u ono što posjetitelje očekuje kada se upute prema katu objekta gdje je detaljno opisano stradanje Lipe i njenih mještana uključujući i širi kontekst ratnih zbivanja.

Uspon uz stepenice posjetitelja prate koraci zloglasnog nacističkog marširanja a uz postavljene njemačke vojničke kacige ima funkciju emocionalne pripreme posjetioca na ono što slijedi na katu.

Na prvom katu se nalaze prostori u kojima se detaljno opisuje stradanje sela Lipe i njenih mještana i širi kontekst ratnih zbivanja

Posjetitelji ondje mogu pogledati slovenski dokumentarac „Dan kada je Lipa umrla“ u kojem živući svjedoci opisuju ta strašna događanja i pomoću slušalica poslušati pričanja samih kazivača o stradanju Lipe uključujući i sjećanja Danice Maljevac prve djevojčice rođene u Lipi nakon tih događaja te razgledati fotografije iz povijesti Lipe i Liburnijskog krasa.

U prvoj prostoriji je smješten stol s reljefnim prikazom čitave regije , na kojem se gledatelju putem projekcija pojašnjava kontekst Drugog svjetskog rata na ovim prostorima.

Područje Liburnijskog krasa je nakon kapitulacije Italije 08.09.1943. uključeno u njemačku Operativnu zonu „Jadransko primorje“ (Operation one Adriatisches Küstenland – OZAK).

14. Sječnja 1944. Osnovano je zapovjedništvo za borbu protiv partizanskih jedinica na čijem se je čelu nalazio vrhovni zapovjednik SS-a i i policije u OZAK-u Odilo Globocnik jedan od najvećih nacističkih zločinaca koji je bio jedan od najodgovorniji za uništenje milijuna ljudi tijekom Holokausta. U rujnu 1943 postavljen je za zapovjednika SS i policijskih snaga na području Operativne zone „Jadransko primorje“ te u suradnji s generalom Ludwigom Küblerom zapovjednikom 97. korpusom Wehrmachta organizira i vodi veliki broj operacija u cilju uništenja partizanskih jedinica i onih koji im pomažu.

General Josph Kübler, zapovjednik 97. korpusa u nemogućnosti da spriječi stalne akcija partizanskih jedinica donosi zapovjedi kojima naređuje i potiče ubijanje , pljačku i masovnu odmazdu prema stanovništvu želeći time onemogućiti logističku podršku partizanskim jedinicama, i stoga naređuje “Teror protiv terora, oko za oko, zub za zub”.

I tako, u okviru operacije operaciji pod nazivom „ Braunschweig“, 30. travnja 1944 oko 14,30 sati Lipu opkoljavaju postrojbe SS-a i talijanske fašističke milicije RSI. Zapovjednik im je bio Aurelio Pies šef odreda fašističke milicije u Rupi, rođeni Fijuman. Za 3 sata trajanja ovog masakra spaljene su sve kuće i gospodarski objekti, opljačkana stoka i vrednija imovina. U tom krvavom pohodu najprije je 21 mještanin premlaćivan, mučen a potom i ubijen. Ostale su potjerali ii nagurali u posljednju kuću na kraj Lipe. Pucali su i bacali bombe u tako nagurane mještane, a kuću polili benzinom i zapalili tako da su mnogi još živi izgorjeli.

O ovim događajima svjedoče fotografije koje se snimili sami krvnici kao svoje ratne trofeje. Film s tim fotografijama razvili su u fotografskoj radnji Maroš u ilirskoj Bistrici, pa je sestra vlasnika te radnje tajno napravila duplikat i te su fotografije danas osnova postava Memorijalnog centra Lipa a koriste se za osudu tog čina.

U razgledavanju i pojašnjenju pojedinih postava i događaja pomaže ljubazna kustosica Vana Gović

Prostor na katu intiman, zagušenog osvjetljenja namijenjen je refleksiji kako bi posjetitelj mogao uspostaviti odnos sa žrtvama i zločinom kojeg su pretrpjele.

Humana diferencijacija brojnih žrtava ostvarena je postavom kućica na suprotnom zidu za svaki spaljeni objekt gdje je navedeno ime obitelji i njihov nadimak a s druge strane njihovo osobno ime i godina rođenja.

Ciljani posjetitelji muzeja su učenici osmih razreda osnovnih škola i četvrtog razreda srednjih škola koji u sklopu nastave obrađuju gradivo Drugog svjetsko rata. Posjetom muzeju učenici će steći osobno iskustvo i doživljaj ovih događanja naglasila je kustosica Vana Gović.

Suteren je predviđen za smještaj etnografske zbirke čiji se postav očekuje.

Memorijalni centar bit će otvoren cijele godine radnim danom od 10 do 17 sati i subotom od 10 do 14 sati.

D.Š.