Nogometni klub “Prva partizanska gimnazija” PDF Print E-mail

U Rujevac su 5. rujna ove godine, na obljetnicu formiranja kluba, došli gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić, izvršni predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza Damir Vrbanović i viši savjetnik predsjednika Hrvatskog nogometnog saveza Zorislav Srebrić.

U poplavi raznih vijesti o ekstremističkim ispadima i napadima na tekovine antifašističke borbe na nogometnim terenima, vrlo pozitivno je odjeknula vijest da u malom slikovitom banijskom selu Rujevcu djeluje nogometni klub pod imenom »N.K. Prva partizanska gimnazija«. U Rujevac su 5. rujna ove godine došli i izvršni predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza Damir Vrbanović i viši savjetnik predsjednika Hrvatskog nogometnog saveza Zorislav Srebrić koji su klubu »Prva partizanska gimnazija«, i svakom nogometašu poklonili kompletnu nogometnu opremu.

Mještane je obradovala i posjeta gradonačelnika grada Zagreba Milana Bandića sa suradnicima. Njegov veoma nadahnut govor i zalaganje za toleranciju naišli su na sveopće odobravanje, osobito kada je obećao materijalno pomoći klub i mjesto Rujevac. Skupu se obratio i Branko Lustig, preživjeli logoraš nacističkih logora, koji je izjavio da putuje Hrvatskom kako bi širio ljubav, jer je na vlastitim leđima, kao logoraš osjetio što je to mržnja. Uz gradonačelnika Bandića bila su i dva bivša učenika partizanske gimnazije, ali ne iz Rujevca - oskarovac Branko Lustig i antifašistički borac i potpredsjednik SABA RH Ivan Fumić.

Ponosni na svoj klub, još rijetki mještani koji žive u Rujevcu, veoma su toplo dočekali svoje goste, kako to Banijci rade i sve ih dobro počastili. U tom mjestu, udaljenom od Dvora na Uni tek dvanaest kilometara, odlukom ZAVNOH-a od rujna 1943. godine pokrenut je postupak za rad gimnazije, ratu unatoč. Gimnazija je počela s radom 20. studenoga 1943. sa 159 polaznika koji su bili iz Like, Korduna i Banije. Prema odlukama rukovodstva ZAVNOH-a, tada je sazrelo vrijeme da se, pored osnovnog obrazovanja i opismenjavanja, pokrene i gimnazija, koja će djelovati, ovisno o ratnim prilikama. Formiranjem prve partizanske gimnazije upravo su promovirane ljudske vrijednosti za koje se i vodila oružana borba. Dječaci i djevojčice imali su isti status i ista prava. Zato su marljivo učili, jer su znali da će upravo oni biti nositelji nove budućnosti koja je težila slobodi i miru za sve.

Gimnazija je u Rujevcu djelovala do 12. prosinca 1943. godine, nakon čega je preselila u Klasnić do 3. srpnja 1944,a zatim u Italiju u mjesto Santa Cesare do 3. prosinca 1944. da bi na koncu završila u Splitu.

Ivan Fumić