Komemoracija u Kerestincu, 14. srpnja 2011. PDF Ispis E-mail
Ispred novog spomenika žrtvama ustaškog terora i spomen-ploče s imenima zatočenika, upriličena je komemorativna svečanost u povodu 70. obljetnice proboja logoraša – antifašista i komunista. Vijence i cvijeće položile su 14. srpnja brojne delegacije antifašističkih boraca i antifašista s područja Zagreba i Zagrebačke županije, delegacije političkih stranaka i lokalnih tijela vlasti.
 
Obraćajući se nazočnima, Josip Skupnjak, potpredsjednik SABA RH, podsjetio je da je u zamku Kerestinac od 18. svibnja 1941. godine djelovao koncentracijski logor. U njemu su ustaše držale zatvorene istaknute komuniste i antifašiste. Među njima bila je brojna skupina uhićenih po nalogu vlade Cvetković – Maček koja je travnja 1941. godine predana njemačkim okupatorima i ustašama. U Kerestincu su, osim ostalih bili zatvoreni i Božidar Adžija, Otokar Keršovani i Ognjen Prica koji su uhićeni noću 30/31. ožujka 1941. godine. Nakon deset dana od formiranja NDH-a oni su predani u nadležnost glavnog ravnatelja RAVSIGUR-a i zapovjednika UNS-a Eugena Kvaternika Dide. Poslije tri mjeseca ustaške torture strijeljani su 19. srpnja u Maksimirskoj šumi zajedno sa Ivom Kuhnom, Zvonimirom Richtmanom, Ivanom Korskim, Viktorom Rosenzweigom, Alfredom Bergmanom, Sigismundom Krausom i Simom Crnogorcem, koji su iz logora izvedeni na gubilište kao taoci za odmazdu zbog ubojstva redarstvenog činovnika Ljudevita Tiljka.
 
Ostali zatočenici, spoznavši da su kao taoci osuđeni na likvidaciju, razoružali su 13. srpnja ustaške stražare i izvršili proboj (probojem su rukovodili Divko Budak i Andrija Žaja). Zbog slabosti u vanjskoj organizaciji bijega, stotinu i jedanaest komunista, koji su se našli van ustaškog logora, ostali su bez ikakvih veza. Jedan dio njih izginuo je u samim borbama na neprijateljskim uporištima, dok je većina uhvaćena i dovedena u Zagreb, a poslije strijeljana na gubilištu Dotršćina. Među njima bio je i književnik August Cesarec.