Stotinu i pedeset godina Pariške komune PDF Print E-mail

Bez obzira na nečiju političku orijentaciju, postoje povijesni događaji koji su značajni za sve antifašiste. Tu se ubrajaju Francuska revolucija 1789. godine, buržoaske revolucije u raznim europskim državama 1848. godine, ali i Pariška komuna 1871. godine.

Francusko-pruski rat 1870./71. donio je reakcionarno stvaranje njemačke nacionalne države pod pruskom dominacijom. Ovo njemačko carstvo pokušalo je vojno potvrditi svoje imperijalne interese 1914. godine, prvim zahvatom za svjetsku moć. Njemačko plemstvo i pruska vojska već su demonstrirali svoju hegemoniju krunidbom njemačkog cara u Versaillesu u siječnju 1871. To je trebalo zapečatiti moralni poraz francuske nacije.

Socijalistička gradska vlada, "Commune de Paris", povijesni model budućih sovjetskih republika, pojavila se u Parizu, još uvijek pod opsadom, od 18. ožujka do 28. svibnja 1871., kao vjesnik revolucionarne alternative imperijalističkom razvoju.

Unatoč problematičnoj situaciji, izbori za općinsko vijeće, "Komunu", održani su krajem ožujka, pojačavajući revolucionarni zamah jer su više od polovice izabranih bili pristaše I. Internacionale ili Blanquista. Komunardi su usvojili socijalne, političke i ekonomske mjere za poboljšanje životnih uvjeta svih ljudi, uključujući uredbu o ukidanju zakupnina, uredbu o povratu založenih predmeta, poput odjeće, namještaja, posteljine, knjiga, alata i ukidanje noćnog rada pekara kalfa. Donesene su odluke o razdvajanju crkve i države i uredba da tvornice koje su njihovi vlasnici napustili kad je vlada pobjegla, pređu u kolektivno vlasništvo i vode ih "zadružna udruga radnika". NO, nisu se dogodile dalekosežnije mjere, poput nacionalizacije bankarstva.

Shvativši da će te dobitke morati i vojno zaštititi, komunari su proglasili opće naoružavanje naroda i naredili obranu Pariza. Jer takva revolucionarna alternativa nije bila u interesu ni njemačkih prinčeva ni francuskih reakcionara. Stoga je njemačka vojska dopustila francuskim snagama da prijeđu opsadni prsten Pariza i vojno poraze Komunu. Čak i prije toga, svi su pokušaji oponašanja pariškog modela krvavo ugušeni u čitavoj Francuskoj. Borbe u Parizu trajale su oko tjedan dana. Rezultat je nekoliko tisuća smrtnih slučajeva. Pariška komuna završila je 28. svibnja 1871. ubijanjem 147 komunara na južnom zidu - Mur des Fédérés - groblja Père Lachaise.

Antifašisti se danas sjećaju Pariške komune ne zbog pojedinačnih mjera tadašnje vlade, već zbog općih iskustava koja su i danas relevantna. To uključuje spoznaju da su i u uvjetima progona i vojnog ugnjetavanja moguće društvene alternative u interesu ljudi. Jednako je važno da radni ljudi sami mogu uzeti svoje političke interese u svoje ruke i stvoriti socijalno pravedno društvo u kojem su životne potrebe osigurane za sve. Međutim, lekcije također uključuju činjenicu da se takvo društvo može provesti samo protiv žestokog otpora reakcionarnih snaga koje vide svoju moć, utjecaj i dobit ugroženima. To zahtijeva najširu moguću socijalnu podršku, posebno od radnih ljudi i njihovih organizacija.

Ta iskustva vrijede i danas.

FIR/SABA RH