Datumi - 8. ožujak: MEĐUNARODNI DAN ŽENA PDF Print E-mail

Prve proslave Međunarodnog dana žena održane su 1911. godine u Njemačkoj, Austriji, Danskoj i Švicarskoj pod parolom izvojevanja većeg prava glasa, a u Rusiji 1913. godine. Do Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji su osmoožujske proslave nosile obilježje borbe protiv reakcionarnih režima, fašizacije zemlje, za izvojevanje političkih sloboda i zahtjeva „za jednak rad - jednaku nagradu“. U Hrvatskoj i pored ranijih postignuća u borbi za prava žena, prekretnički značaj je imala antifašistička borba 1941. - 1945. godine

 

Ženski pokreti jačaju u počecima razvoja kapitalističkog društva, kad je razvitak industrije privukao i žene na rad izvan obitelji. U toku tih borbi jasnije su se diferencirala dva pravca: feministički i proleterski pokreti žena. I dok su feminističke orijentirane organizacije zahtijevale prije svega borbu svih žena protiv muškaraca, koji - po njihovu mišljenju - snose glavnu krivnju za neravnopravnost žena, bez obzira na klasnu pripadnost, proleterski pokreti upućuju na to da je neravnopravan položaj žena uvjetovan samo strukturom klasnog eksploatatorskog društva pa je jedini put borbe za ravnopravnost žena njihovo uključivanje u opći revolucionarni radnički pokret.

Potkraj XIX. Stoljeća socijalistički i proleterski pokret žena dobiva sve više na značenju, posebno političkom djelatnošću Vere Figner i Klare Zetkin, a kasnije djelatnošću plejade velikih žena, sindikalnih aktivistica od Rose Luxemburg do Dolores Ibarruri Pasionarie. Prve proslave Međunarodnog dana žena održavane su 1911, godine u Njemačkoj, Austriji, Danskoj i Švicarskoj pod parolom izvojevanja općeg prava glasa, a u Rusiji 1913. godine. Do Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji su osmoožujske proslave nosile obilježje borbe protiv reakcionarnih režima, fašizacije zemlje, za izvojevanje političkih sloboda i zahtjeva „za jednak rad - jednaku nagradu“.

U razdoblju između Prvoga i Drugoga svjetskog rata žene su u mnogim eurpskim zemljama postupno stjecale elemenatrna prava da rade i djeluju pod istim uvjetima kao i muškarci. U toku Drugog svjetskog rata, na našim prostorima, osnovni sadržaj proslave bio je aktiviranje i mobilizacija žena u NOP-u. Poslije Drugog svjetskog rata u većini europskih, azijskih, afričkih i američkih zemalja djeluju masovne ženske organizacije kao dijelovi demokratskog pokreta u tim zemljama. U međunarodnim okvirima postoji oko pedeset međunarodnih organizacija, a najveća je „Međunarodna demokratska federacija žena“, osnovana 29. studenoga 1945. u Parizu. Ujedinjeni nardi proglasii su 1975. godinu - međunarodnom godinom žena i postali pokroviteljem Međunarodnog dana žena. Generalna skupština UN prihvatila je 1977. godine rezoluciju kojom se proglašava Dan ženskih prava i međunarodnog mira UN-a. Danas su, u pogledu prava glasa u svim europskim zemljama žene izjednačene s muškarcima. U Hrvatskoj i pored ranijih postignuća u borbi za prava žena, prekretnički značaj je imala antifašistička borba 1941. - 1945. godine. U Narodnooslobodilačkoj vojsci Hrvatske bila je masovna zastupljenost žena - sudjelovalo je 43.660 žena. Narodnim herojima je proglašeno osamnaest žena iz Hrvatske. Žene su bile aktivne u tijelima narodne vlasti, od seoskih NOO, pa do najvišega zakonodavnog i izvršnog tijela Hrvatske - ZAVNOH-a, kao i rukovodstava i drugih organizacija NOP-a. Političku ravnopravnost zajamčila im je Deklaracija o osnovnim pravima naroda i građana Demokratske Hrvatske (Treće zasjedanje ZAVNOH-a). Članak 3. glasi: „Žene uživaju sva prava jednako kao i muškarci“. Ta ravnopravnost se zapravo ostvarivala od prvih dana ustanka kad su se žene postupno sve masovnije uključivale u borbu. Danas, u Hrvatskoj osim lijevih političkih stranaka, udruga antifašističkih boraca i antifašista, te nekih ženskih i nevladinih udruga - 8. ožujak kao međunarodni dan žena službeno se ne obilježava. U našem neoliberalnom kapitalizmu namjerno je zanemaren i marginiliziran, baš zato što ima u svom korijenu crvenu boju koja mnoge danas iritira.

Režim Franje Tuđmana nije tolerirao niti obilježavanje Dana žena. Bilo je pokušaja da se 8. ožujak proglasi komunističkim praznikom i zamijeni Valentinovom. Danas se žene (ali i muškarci) vraćaju i tom danu, pa makar zasad i u znaku toliko sumnjive nostalgije. Raduje čijenica da je u Hrvatskoj sve više ženskih organizacija i akcija koje u novim okolnostima inzistiraju na afirmaciji žena i suprotstavljanju zastrašajućim tendencijama konzervativizma. U vremenu tranzicije hrvatskog društva uz divlji kapitalizam javiii su se, nedvojbeno, mnogi retrogradni procesi i na planu položaja žena, i općenito ravnopravnosti spolova. Posljednjih godina Ženska mreža Hrvatske povodom Međunarodnog dana žena želi mobilizirati žene oko zajedničke borbe za ostvarivanje ženskih prava u zakonima i praksi.

Bojan Mirosavljev