Plenković ne voli packe iz Europe pa će morati zaustaviti rušenje antifašističkih spomenika PDF Print E-mail

Poštovani povjerenici Europske komisije,

Dopustite mi da iskoristim priliku da Vam kao član Odbora za kulturu i obrazovanje Europskog parlamenta skrenem pozornost na kulturnu devastaciju koja se događa u Republici Hrvatskoj, najmlađoj od 27 zemalja članica Europske unije. Dobio sam zabrinjavajuće informacije o posljednjim pokušajima lokalnih vlasti da izmjeste povijesne spomenike iz hrvatskih gradova, dakle i iz našeg sjećanja. Predstavnici Saveza antifašista Hrvatske obratili su mi se pismom koje prilažem, a koje poziva na brzu reakciju s naše strane. Ljubazno Vas molim da pročitate pismo i pošaljete nam povratne informacije i upute.

Dodatni razlog za frustraciju i zabrinutost su nastojanja predstavnika najviše državne i lokalnih vlasti da nekritički revidiraju povijest iz nama nepoznatih razloga. Bojimo se da će se taj trend proširiti i na ostale članice EU, kao što se već događa u određenim zemljama. Antifašizam mora ostati jedna od temeljnih vrijednosti europske unije i svaki pokušaj njegovog negiranja ili prokazivanja mora biti osuđen. Uništavanje i izmještanje hrvatskih kulturnih spomenika koji slave našu antifašističku prošlost je korak prema njenom negiranju. Mi na to moramo reagirati.

Poštovani povjerenici, uvjeren sam da će Europska komisija pronaći način da reagira na ove nazadne trendove reinterpretacije antifašističke borbe, duboko uvjeren da smo svi na istoj strani povijesti kada se radi o fašizmu, zbog čega moramo pokazati da takvi trendovi ne prolaze nezamijećeno i da netko za njih treba odgovarati. To je važno ne samo zbog europske kulture, povijesti, već i naše međusobne solidarnosti.

Pravodobno reagiranje na ovakve pojave ima ključnu težinu.

Ostajem Vam na raspolaganju

Srdačan pozdrav Predrag Fred Matić

Zastupnik u Europskom parlamentu

Član Progresivnog saveza socijalista i demokrata“

Tako glasi pismo koje je na zamolbu Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske zastupnik SDP-a u EU parlamentu, ujedno i član parlamentarnog Odbora za kulturu i obrazovanje, bivši ministar branitelja Fred Matić, uputio povjerenicima Europske komisije koji u svom resoru pokrivaju kulturu i europske vrijednosti.

Naime, proces uništavanja spomenika posvećenih Narodnooslobodilačkoj borbi nastavlja se i dalje, a SABA se obratila Fredu Matiću zbog nedavnog uklanjanja antifašističke umjetničke instalacije s Gradskih zidina – Muraja u Zadru, koje su inače pod zaštitom UNESCO-a. Točnije, u četvrtak, 24. studenog otvorena je novouređena Šetnica na Muraju , a uklonjeni se spomenik navodno više nije uklapao u prostorni plan. Iako je zadarski gradonačelnik Branko Dukić prije dva mjeseca izjavio kako se tu instalaciju ne smije rušiti, već je treba muzejski zbrinuti kao podsjetnik na neka prošla zadarska vremena, nakon višemjesečnih pregovora i oštrog protivljenja opozicije i predstavnika Sveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske, ovo djelo akademskog kipara Koste Kostova ipak je premješteno i prebačeno je u Lapidarij Narodnog muzeja Zadar. Udruga antifašističkih boraca i antifašista Zadra upravo gradonačelnika Dukića smatra politički najodgovornijim za ovaj čin kulturocida.

Fred Matić podsjeća kako još kao savjetnik predsjednika Ive Josipovića za branitelje, ali i kao ministar branitelja, pa i saborski zastupnik jako dobro surađivao sa Savezom antifašističkih boraca i antifašista i vrlo je dobro upoznat s problematikom rušenja spomenika antifašizmu. „Iz SABA-e su mi se zato obratili jednim apelom, s molbom da najnoviji slučaj izdignem na razinu EU parlamenta i EU komisije. Budući da sam ne samo hrvatski zastupnik, već i antifašist po uvjerenju, njihovo pismo sam preveo i uputio ga na više relevantnih adresa, točnije - povjerenicima u Europskoj komisiji – Mariji Gabrijel, povjerenici za kulturu, Veri Jurovoj, potpredsjednici EU komisije i povjerenici za vrijednost i transparentnost, kao i Margaritisu Schinasu, također potpredsjedniku EU komisije i povjereniku za europski način života, u čijoj domeni je zaštita europskih vrijednosti. A kao što znamo, Europska unija izrasla je upravo na vrijednostima antifašizma“.

Predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske (SABA RH), Franjo Habulin u svojoj kolumni koja je prošlog tjedna objavljena na web-stranicama tjednika NACIONAL podsjetio je da je tijekom devedesetih godina u Hrvatskoj strušeno oko tri tisuće spomenika i spomen obilježja borcima Narodno-oslobodilačke vojske i žrtvama fašizma. “Ponavljam i želio bih da to ostane zapamćeno: spomenici palim i ubijenim antifašistima, bilo borcima, bilo žrtvama ustaškog terora, sustavno su i namjerno razarani i rušeni. Minama, bombama, buldožerima, čekićima. Oni koji su to radili jako su dobro znali što rade i zašto rade: iz kolektivnog sjećanja trebalo je izbaciti svaki spomen na herojski otpor okupatorima i onima koji su odabrali služiti im u vrijeme Drugoga svjetskog rata. I trebalo je i na taj način pripremiti teren za najprije tihu, a potom sve glasniju i agresivniju rehabilitaciju ustaštva kao hrvatskog domoljublja”.

Habulin ističe i kako su se predstavnici SABA RH posebno angažirali oko posljednjeg slučaja u Zadru: „Više puta smo se obraćali i Ministarstvu kulture i Konzervatorskom odjelu u Zadru, gdje su stručnjakinje koje su tamo zaposlene tvrdile da nema šanse da se taj spomenik makne, jer je on sastavni dio zaštićenog područja zidina koji se zove Muraj. Međutim, voditelj Konzervatorskog odjela Igor Miletić dao je na posljetku suglasnost. Razgovarao sam s ministricom Obuljen-Koržinek, tražeći od nje da Ministarstvo stane u obranu tog spomenika, a ona mi je rekla kako se tu radi o spomeniku totalitarnom režimu, odnosno komunizmu. Naime, grijeh tom spomeniku jest da je podignut u sjećanje na formiranje prve ćelije Komunističke partije u Zadru 1941. Ja sam joj tada odgovorio da nije bilo te partijske ćelije koja je organizirala antifašistički pokret, Zadar koji je tada bio pod fašističkom Italijom bi i ostao bi u Italiji. Većina članova te ćelije otišla je u partizane i sudjelovala u antifašističkoj borbi. No, na to nije bilo odgovora. Taj spomenik će završiti u ropotarniku muzeja, a ovaj događaj očiti je primjer kako se u priču umiješala politika. Ako su se stručnjaci Konzervatorskog zavoda oštro usprotivili izmještanju spomenika, kako je moguće da je ravnatelj tako brzo promijenio mišljenje?“

O novom načinu uklanjanja spomenika antifašizmu Fred Matić kaže: „Nakon vandalizma devedesetih, kada je uništeno gotovo tri tisuće spomenika antifašizmu, sada je nastupila lukavija faza u kojoj se to radi administrativnim mjerama, pod izlikom da spomenik smeta u prostoru, pa ga se izmješta negdje gdje ga nitko ne može vidjeti. Nemam drugu riječ, već da je svinjarija to što rade. Ovaj posljednji slučaj u Zadru, gdje se navodno u novouređenom parku spomenik više ne uklapa u cjelinu zapravo je postao novi recept djelovanja. Još u Domovinskom ratu govorio sam kolegama braniteljima – nemojte to uništavati spomenike NOB-u, jer se nešto slično u budućnosti može dogoditi i nama. Što se i događalo posljednjih nekoliko godina, kada su devastirani spomenici žrtvama Domovinskog rata. Uostalom, niti jedan spomenik antifašizmu ni na koji način ne vrijeđa niti se kosi s vrijednostima Domovinskog rata, dapače, tu se radi o povijesnom kontinuitetu borbe za Hrvatsku unutar granica AVNOJ-a protiv fašizma. Jer i ono što smo mi doživjeli devedesetih bio je fašizam, velikosrpski fašizam. Barbarskim odnosom prema vlastitoj antifašističkoj spomeničkoj baštini dodatno se sramotimo, jer je među tim srušenim spomenicima stotine vrijednih umjetničkih djela, poput onog Voje Bakića na Petrovoj gori. No, ima i pozitivnih primjera – poput Tovarnika, gdje je u istom parku spomenik NOB-u i Domovinskom ratu. U doba kad sam bio ministar pokušavao sam pomoći obnovu manje zahtjevnih spomenika – bista, spomen-ploča i slično, što nije zahtijevalo prevelike financijske izdatke.“

Od tih tri tisuće spomenika koji su srušeni u prvom valu tijekom devedesetih, prema riječima Franje Habulina jedan manji broj je obnovljen, no slaže se s Matićem kako se u međuvremenu krenulo se micati spomenike na puno perfidniji način. „To se sada se to više ne radi eksplozivom, maljevima i buldožerima, a čekići su rezevirani za razbijanje tabli s ćirilićnim natpisima u Vukovaru. Sada se to radi perfidnije, administrativnim putem, mijenjanjem prostornih planova u koje se ti spomenici više ne uklapaju, pa čak ni onda kada je riječ o spomeniku-kosturnici”, konstatira Habulin, navodeći primjere Zadra, općine Perušić, općine Kistanje i Martijanec, te Huma na Sutli.

Naročiti je apsurd u tome što će spomenici antifašističkoj borbi u Zadru i u općini Perušić biti uklonjeni – novcem iz fondova EU. U općini Martijanec, pak, na tragu one zlosretne i srećom odbačene ideje o miješanju kostiju žrtava i krvnika u Jasenovcu, spomenik palim borcima NOB-a planiraju rekonstruirati tako da ga pretvore u spomenik “svim mještanima općine koji su se kroz povijest borili za opstojnost hrvatske nacionalne svijesti i za državotvornost Hrvata na ovim područjima i pri tome stradali na razne načine.”- ogorčen je Habulin.

S druge strane, iskapaju se grobnice pobijenih ustaša ili njemačkih vojnika i onda im dižu spomenici na kojima najčešće piše: „Žrtve komunističkog režima“, što je, po mišljenju Franje Habulina, totalna laž, jer su ti ljudi uglavnom ubijeni u borbama koje su se vodile nakon što je Drugi svjetski rat i formalno završio, poput onih u Gračanima. „To je špranca koja se primjenjuje na Povjerenstvu za istraživanje uređenje i održavanje vojnih groblja žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja, koje djeluje pri Ministarstvu branitelja. U tom Povjerenstvu je i predstavnika SABA-e, potpredsjednik Vlado Augustić i naš je stav da takvi natpisi ne mogu stajati. Treba napisati tko su te žrtve, jesu li civili ili pripadnici vojski – Wermachta, SS-a ili ustaške vojske, kako su poginuli i neka ih se onda pokopa uz istinita obilježje.“

Iz SABA-e tvrde kako se kao razlog uklanjanja, odnosno - premještanja spomenika antifašizmu u posljednje vrijeme ističe Rezolucija EU o osudi svih totalitarnih režima, izglasana 2019. godine. O tome Fred Matić također ima svoje mišljenje: „Posljednjih nekoliko godina, a osobito od razdoblja kada je Tomislav Karamarko bio na čelu HDZ-a – evo mislio sam da ga neću spomenuti, ali moram, uporno se antifašizam izjednačava s komunizmom. Ta revizija povijesti uporno se ponavlja i zloupotrebljava se ta europska Rezolucija koju sam i ja osobno potpisao. Naime – u njoj se osuđuje komunizam staljinističkog tipa, kojeg mi u Hrvatskoj, a osobito nakon 1948. nismo imali. Socijalizam bivše Jugoslavije sigurno nije bio idealan, ali nije bio ni rigidni režim iza željezne zavjese, kako ga je predstavljala bivša predsjednica Grabar-Kitarović. Dapače – imali smo više vrsta jogurta, njen otac bio je privatni poduzetnik-mesar, dok se ona školovala u Americi. U isti koš revizionizma ide i pokušaj izjednačavanja crvene zvijezde petokrake i kukastog križa, što je suludo. Pod tom zvijezdom oslobođeno je pola Europe, a zvijezde - doduše zlatne, a ne crvene su i simbol EU. Kao ljubitelj dobrog piva u jednom sam trenutku bio zabrinut da se Heineken neće moći prodavati u Hrvatskoj, pa sam im htio predložiti da zvijezdu zamijene uhatim U. Naravno – šalim se, ali to samo govori dokle idu apsurdi izvrtanja povijesti.“

Franjo Habulin najavljuje da će u ime SABA RH zatražiti sastanak s ministricom kulture i izaći s inicijativom da se od gotovo tri tisuće porušenih spomenika pokuša spasiti barem tri, za koja nisu potrebna pretjerana ulaganja: „Prvi je spomenik Stjepanu Filipoviću u Opuzenu. Njegova fotografija stoji u predvorju UN-a i postoji spomenik u Valjevu, a u svom rodnom gradu ga nema, jer je barbarski srušen. Stjepana Filipovića objesili su 22. svibnja 1942. četnici, Nedićevci i njemački oficiri na pazarskom trgu u Valjevu, dok je on s klupice za vješanje prkosio okupatorima, veličao slobodu, vrijeđao Hitlera, Treći Reich i domaće izdajnike i pozivao narod da nastavi borbu protiv fašista. Gradonačelnik Opuzena Ivo Mihaljević čak je i GUP promijenio da bi spriječio povratak kipa. No, postoji lokacija gdje bi se to moglo napraviti, a čak je gradonačelnik Ploča, Mišo Krstičević izjavio je da je on voljan prihvatiti spomenik. Počinitelji se znaju, zna se i koliko su eksploziva potrošili da ga sruše. Budući da je to bio spomenik od državnog značaja , predložio sam ministrici da Ministarstvo digne tužbu protiv počinitelja, no ona se izvlačila da inicijativa mora doći iz Opuzena. Razgovarao sam s ljudima iz Opuzena i moglo bi se oformiti jedno tijelo koje bi pokrenulo takvu tužbu”. – uvjeren je Habulin.

Drugi na listi prijedloga je spomen-područje Petrova Gora – gdje su bolnica, groblje i zemunice. „Naime, svjesni smo da za restauraciju uništenog monumentalnog Spomenika ustanku naroda Banije i Korduna autora Voje Bakića treba mnogo novaca i nije izgledno da bi se u ovom trenutku ta svota mogla pronaći, pa čak ni u EU fondovima. Ono što je moguće učiniti je spasiti zapuštenu bolnicu, groblje i zemunice koje imaju veliku povijesnu vrijednost, a o kojima stvarnu brigu nitko ne vodi desetljećima. Jedino su Rusi pomogli da se ponovo postavi spomen ploča”. – podsjeća Habulin.

Treći prijedlog o kojem bi želio razgovarati s ministricom je završetak obnove spomenika poznatog kao Debeli Brijest, autora Želimira Janeša u Spomen parku Brezovica, u čast Prvog sisačkog partizanskog odreda, koji je oformljen 22. lipnja 1941. i započeo antifašističku borbu u Hrvatskoj. „Na tom području je i Skulptura kolone boraca, Frane Kršinića, koja je na određenim mjestima oštećena eksplozivom. Ministarstvo kulture odobrilo je određenu svotu za obnovu spomenika i njime je obnovljen jedan dio, no drugi dio nije. Ne znam hoće li se ministrica složiti s mojom idejom, ali znam da su me i ove godine zvali u Vladu kada se trebalo organizirati svečanost u povodu Dana antifašističke borbe. Prema novom Zakonu o blagdanima i državnim praznicima, prigodne svečanosti na državne blagdane organizira Vlada RH, Ured predsjednika i lokalna samouprava. Pretpostavljam da im je ipak stalo da se taj spomenik uredi do kraja, jer tamo sudjeluju i predsjednik Republike i visoki predstavnici Vlade, iako se premijer nije pojavio, na godišnjicu osnivanja Prvog sisačkog odreda“. – kaže Habulin.

Na pitanje kakva je uloga Ministarstva kulture i ministrice Obuljen- Koržinek u cijeloj priči, europarlamentarac Fred Matić odgovara: „U početku sam dobro surađivao s ministricom kulture, posebno na projektu EPK Rijeka i često sam govorio da je ona jedina koja vrijedi u ovoj Vladi. Međutim, kada sam čuo da je Ministarstvo kulture dalo potporu uklanjanju spomenika iz Muraja u Zadru, bojim se da sam malo prenaglio u svojoj ocjeni.“

Zbog svega navedenog, predsjednik SABA RH, Franjo Habulin prilično je skeptičan kada se radi o iskrenoj borbi protiv radikalizma koju je najavio premijer Plenković: „Virus fašizma, koketiranja s NDH i difamiranja antifašizma postao je trajnom sastavnicom hrvatske političke i javne scene i sve ozbiljnije prijeti hrvatskoj demokraciji, a prevario se svatko tko je bio naivan i očekivao da će borba protiv desnog radikalizma, koju je najavio predsjednik Vlade nakon pucnjeva na Banske dvore, polučiti ikakav rezultat. Najbolji dokaz za to je posljednji događaj u Zadru, koji je ministrica iz njegove Vlade amenovala.“

Fred Matić kaže kako je cijelu problematiku izdignuo na europsku razinu i tražio od povjerenika EU komisije da reagiraju, budući da je ovo što se sada čini u Hrvatskoj kao punopravnoj članici EU apsolutno nedopustivo: „S nestrpljenjem očekujem reakcije povjerenika EU komisije, jer sam, iako oni ne pripadaju mojoj političkoj grupaciji, uvjeren da su oni na strani antifašizma i da će osuditi ovo što se događa u Hrvatskoj. Osim toga, igrajući na sujetu samog premijera Plenkovića, koji je miljenik Europe i ne voli dobivati packe od njih, koje ga jako bole, nadam se da će reakcija povjerenika EU komisije biti adekvatna. I kad sam bio u kampanji za europske izbore shvatio sam da se Hrvatska iz Hrvatske više spasiti ne može. Mi smo navikli imati tutora, no ovoga puta, za razliku od prethodnih, sada se nalazimo u najnaprednijem savezu ikada. Ukoliko nam EU kaže da 75 godina nakon Drugog svjetskog rata nije pristojno na taj način zatirati povijest, možda će se nad tom porukom netko ipak zamisliti.“

(Nacional – autorica: Zrinka Vrabec-Mojzeš)