Slatinski Drenovac PDF Print E-mail

U ZAJEDNIČKOM STROJU

Obilježena 77. obljetnica osnutka partizanske čete Ernst Thalmann, jedine antifašističke jedinice u Europi u Drugom svjetskom ratu sastavljene od pripadnika njemačke narodnosti

Vijest o osnivanju čete za vrijeme Drugog svjetskog rata odjeknula je gorućom Europom, jer drugdje nije zabilježena ovakva hrabrost Nijemaca. Zato su na obljetnice osnivanja od 1964. do 1990. godine ovdje dolazili diplomatski predstavnici Istopne Njemačke“, rekao je VLADIMIR JURIĆ, predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista Slatine u povodu 77. obljetnice osnutka partizanske čete Ernst Thalmann, jedine antifašističke jedinice u Europi u Drugom svjetskom ratu sastavljene od pripadnika njemačke narodnosti. „Kroz četu je za nešto više od godine dana, koliko je postojala, prošlo preko stotinu boraca. Kada je rasformirana, u njezinom sastavu bilo je tek pet ili šest onih koji su sudjelovali u osnivanju. Rat je preživjelo njih desetak, svi ostali poginuli su u borbama“, naglasio je Jurić.

Vijence su na devastiranom spomen obilježju u središtu sela te na katoličkom i pravoslavnom groblju u Mikleušu kod Slatine položila izaslanstva UABA Slatine, Vijeća srpske nacionalne manjine i Općine Mikleuš. Milan Kavgić u svojoj knjizi „Papuk planinom“, među inim navodi kako je četa djelovala uspješno sve do 27. studenog 1943. godine, kada su se partizani sukobili s oklopnim jedinicama njemačke vojske kod Humljana u blizini Slatine. U sukobu s tenkovima stradalo je preko stotinu pripadnika partizanske čete Ernst Thalman. Više od polovice njih pokopano je u dvije grobnice u Mileušu, dok se ostalima za sada još ne zna mjesto. Na katoličkom groblju u Mikleušu sahranjeno je 13, a na provoslavnom 42 njemačka partizana. Grobnice su skromno obilježene i oštećene zubom vremena. O njima vodi skrb UABA Slatine, a IVAN KANSKI, predsjednik Općinskog vijeća Mikleuša kazao je da će lokalna vlast razmotriti prijedlog sanacije spomen obilježja i u proračunu za sljedeću godinu izdvojiti financijska sredstva za te namjene.

Podsjetimo, na području Slavonije i Podravine od proljeća 1943. godine počinju se formirati jedinice od priapdnika češke, slovačke, mađarske i njemačke narodnosti, koje žive na tom prostoru. Inicijativa je potekla od Glavnog štaba Hrvatske, a povod je bio sve veći dolazak pripadnika tih narodnosti u partizanske jedinice Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske. Uz veliko angažiranje Štaba 3. operativne zone najprije je 2. svibnja 1943. godine osnovan Čehoslovački partizanski bataljun od 120 boraca. Djelovao je oko Daruvara u sastavu 3. operativne zone. U bataljunu se govorilo češki i slovački, a zapovijedi su izricane po uzoru na čehoslovačku armiju. Jedinica je nosila češku narodnu zatavu s petokrakom zvijezdom, a vojnici na kapama dvije oznake čehoslovačke zastave iznad petokrake zvijezde. Poslije je, 15. kolovoza 1943. godine kod Slatinskog Drenovca formiran mađarski bataljun Šandor Petefi od 170 boraca, a ušao je u sastav Podravskog odreda. Istog dana, 15. kolovoza 1943. godine u Slatinskom Drenovcu osnovana je i njemačka partizanska četa Ernst Thalmann, u kojoj je bilo 40 pripadnika njemačke narodnosti, ali i Hrvata i Srba. Ušla je u sastav Podravskog partizanskog odreda.

Pripadnici njemačke narodnosti imali su u tzv. NDH privilegiran položaj, izravno su pomagali Treći Reich i uključivali se u okupatorsku vojsku, ali su dolazili i u redove Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske. Upravo od njih osnovana je partizanska njemačka četa, što je bio jedinstven primjer koji je odjeknuo u Europi, isprovocirajući okupatorske snage željne odmazde zbog „izdaje“. Četa je nazvana po revolucionaru Ernstu Thalmannu, generalnom sekretaru Komunističke partije Njemačke i kandidatu na izborima za predsjednika Weimarske Republike. Gestapo ga je uhitio i zatvorio 1933. godine, a potom poslao u njemački koncentracijski logor Buchenwald gdje je 1944. ubijen po nalogu Hitlera.

U trenutku osnivanja četa je brojila 40 boraca, uglavnom iz naših krajeva, a bilo je i prebjega iz Njemačke, Austrije, Francuske, Nizozemske i još nekih država. U četi se komandiralo i razgovaralo na njemačkom jeziku, što je izazvalo zabunu kod okupatorske vojske i ustaša. Pripadnici čete na kapi su nosili njemačku trobojnicu crno-crveno-žuto s petokrakom na crvenom polju, a propisanu partizansku zakletvu dopunili su tekstom: „Borit ću se do posljednje kapi krvi protiv fašizma da bi sa sebe i svojih nasljednika sprao sramotu kojom nas je okaljao najveći zlikovac njemačkog naroda Hitler“. Četa je borbeno djelovala samostalno ili u sastavu drugih jedinica NOV Hrvatske, sudjelujući u tridesetak borbenih akcija (Čačinci, Gornji Vrhovci, Podravska Slatina, Voćin, Ravna Gora...). Unatoč visokoj vojnoj disciplini i hrabrosti boraca četa je imala dosta gubitaka i doživjela nekoliko tragičnih situacija. Zbog čega - i pored aktivnog političkog djelovanja na terenu i mobilizacije novih pripadnika - nikad nije uspjela povećati broj od 60 boraca i prerasti u bataljun.

U četi su bile i cijele obitelji domaćih Nijemaca, a kolike su žrtve dali za NOB govore primjeri obitelji Kecman koja je izgubila dva sina, oba komesara čete, ili obitelji Majer, čije su dvije kćerke poginule kao bolničarke. Prvi komandir čete Ernst Thalmann bio je RUDOLF VAUPOTIĆ, a prvi komesar JOHAN MUKER. Četa je rasformirana odlukom Glavnog štaba Hrvatske potkraj 1944. godine, a njeni pripadnici svoj ratni put nastavili su u drugim jedinicama Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske.

Bojan Mirosavljev