ZDS PDF Print E-mail
povodom nastavka pokušaja afirmacije ustaškog pokreta i NDH, posebice kroz korištenje pozdrava "Za dom spremni!" u raznim oblicima, pri čemu se to pravda navodnom legalnošću, odnosno različitom pravnom praksom i manjkavostima postojećih propisa, u tekstu je Sažetak nacrta prijedloga članka 5. novog Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
Naime, već desetak godina pokušava se donijeti novi zakon kojim bi se zamijenio postojeći Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira ("NN" br. 41/77., 52/87., 55/89., 5/90., 30/90., 47/90. i 29/94.), u nastavku teksta: važeći Zakon.
Važeći Zakon u svojoj osnovi na snazi je od 25. listopada 1977. godine, a posljednje izmjene i dopune potječu od 1994. godine kada su iznosi novčanih kazni umjesto u dinarima navedeni u DEM.

Nacrti prijedloga, odnosno prijedlozi novog zakona su se čak u nekoliko navrata našli u javnoj raspravi, na sjednicama vlada RH, a u jednom slučaju čak i pred Hrvatskim saborom (odakle je brže-bolje i povučen).
Užoj javnosti jasno je da je jedan od glavnih kamena spoticanja novog zakonskog rješenja članak 5. (igrom slučaja, taj je redni broj istovjetan i u važećem i u svim dosadašnjim radnim verzijama novog zakona).

Članak 5. važećeg Zakona sastoji se od tri stavka i glasi:

Član 5.

Tko na javnom mjestu izvođenjem, reproduciranjem pjesama, skladbi i tekstova ili nošenjem ili isticanjem simbola, tekstova, slika, crteža remeti javni red i mir,  kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 50 do 300 DEM ili kaznom zatvora do 30 dana.

Tko bez dozvole nadležnog organa, tehničkim sredstvima, prenosi javne priredbe i manifestacije izvan prostora na kojem se iste održavaju, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 50 do 300 DEM.

Tko tiskane ili snimljene stvari raspačava na neuobičajen nametljiv ili drzak način, te time remeti mir građana, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 50 do 300 DEM.".

Za napomenuti je da je ovdje najznačajniji stavak 1. kojim se, prema dosadašnjoj pravnoj praksi, sankcioniraju i ustaški, četnički i drugi nacifašistčki simboli, parole, pozdravi i dr., i to kad nije moguća primjena nekog drugog, specijalnog propisa (primjerice, Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima („NN“ 117/03., 71/06., 43/09. i 34/11.)) .

Međutim, cijelo to vrijeme pojavljuju se slučajevi pravnih razmimoilaženja, a dodatne nedoumice izazivaju i različita mišljenja političara i drugih javnih osoba, skupina (poput one akademika Kusića) i drugih čimbenika koji, što izravno, što neizravno, utječu i na pravnu praksu.

Stoga, Sažetak nacrta prijedloga novog članka 5. koji se dostavlja u prilogu, može predstavljati barem polazišnu osnovu za daljnji rad, naročito s obzirom da obuhvaća cjelovito rješavanje problematike ovakvih prekršaja - od odvraćanja, preko počinjenja  djela pa do kažnjavanja i uklanjanja njegovih materijalnih posljedica.

 

 

SAŽETAK NACRTA PRIJEDLOGA

ČLANKA 5. ZAKONA O PREKRŠAJIMA PROTIV JAVNOG REDA I MIRA

Članak 5.

Promicanje, slavljenje i veličanje ideja mržnje i nesnošljivosti

(1) Tko na javnom mjestu govorom, povikom, pozdravom, pjevanjem, sviranjem, nošenjem ili isticanjem oznake, simbola, fotografije, slike i crteža ili pisanjem, crtanjem i slikanjem ili postavljanjem spomenika i skulptura ili reproduciranjem govora, glazbe, pjesme, filma, fotografije, slike, crteža, oznake i simbola ili na drugi način promiče, slavi ili veliča fašističke, nacističke, ustaške, četničke i druge političke stranke, pokrete, udruge, države i druge organizacije, pojedince i ideologije koje se temelje na nesnošljivosti i mržnji prema bilo kojem čovjeku, skupini ljudi ili zajednici zbog njihove rasne pripadnosti, boje kože, vjeroispovijesti, nacionalnog ili etničkog podrijetla, jezika, spola, spolnog opredjeljenja ili rodnog identiteta, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 30.000,00 kuna ili kaznom zatvora do 30 dana.

(2) Tko pomoću računalnog sustava distribuira ili na drugi način čini dostupnim javnosti materijale iz stavka 1. ovog članka ili tko takve materijale proizvodi, umnožava, prodaje, uvozi ili izvozi ili ih radi toga posjeduje, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 50.000,00 kuna ili kaznom zatvora do 60 dana.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. i 2. ovoga članka pravna osoba kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 30.000,00 do 300.000,00 kuna.

(4) Za prekršaj iz stavka 1. i 2. ovoga članka kojeg počini obrtnik ili osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost u vezi s obrtom ili djelatnošću koju obavlja, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 200.000,00 kuna.

(5) Novčanom kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. i 2. ovog članka odgovorna osoba u pravnoj osobi, državnom tijelu, pravnoj osobi s javnim ovlastima i jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(6) Kad se radi o natpisima i predmetima iz stavka 1. ovog članka postavljenim na javnom mjestu i površini dostupnoj javnosti, sud ili drugo nadležno tijelo koje je donijelo pravomoćnu i izvršnu odluku o prekršaju bez odlaganja će dostaviti jedan njen primjerak teritorijalno nadležnoj jedinici lokalne samouprave.

(7) Sud može na prijedlog ovlaštenog tužitelja rješenjem narediti uklanjanje natpisa i predmeta iz stavka 6. ovog članka i kad postupak nije završen osuđujućom presudom, kao i kad identitet počinitelja prekršaja nije utvrđen.

(8) Ukoliko već nisu uklonjeni, natpise i predmete iz stavka 6. i 7. ovog članka uklonit će o trošak počinitelja prekršaja teritorijalno nadležna jedinica lokalne samouprave u roku od mjesec dana od dana zaprimanja pravomoćne i izvršne odluke o prekršaju, odnosno rješenja suda.

(9) Ukoliko jedinica lokalne samouprave ne postupi u skladu sa stavkom 8. ovog članka, novčanom kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se odgovorna osoba u jedinici lokalne samouprave.



Obrazloženje

Nužno je naći zakonsko rješenje koje bi nedvojbeno i u skladu s u međuvremenu stečenom pravnom praksom (rješidbe Visokog prekršajnog suda RH, Ustavnog suda RH i Europskog suda za ljudska prava) nedvojbeno reguliralo pitanje opstojnosti bića i kažnjivosti prekršaja počinjenog promicanjem, slavljenjem i/ili veličanjem ideja koje se temelje na nesnošljivosti i mržnji te da takvo rješenje bude usklađeno s drugim propisima koji reguliraju istu ili sličnu materiju.

Ustav Republike Hrvatske u članku 14. osigurava svima jednaka ljudska prava i temeljne slobode.

U članku 39. Ustava zabranjeno je i kažnjivo svako pozivanje ili poticanje na rat ili uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju ili bilo koji oblik nesnošljivosti.

Odredba ovog nacrta prijedloga konkretno se odnosi na promicanje, slavljenje i veličanje ideja nesnošljivosti i mržnje prema bilo kojem čovjeku, skupini ljudi ili zajednici zbog njihove rasne pripadnosti, boje kože, vjeroispovijesti, nacionalnog ili etničkog podrijetla, jezika, spola, spolnog opredjeljenja ili rodnog identiteta.

Kvalificirani oblici prekršaja iz stavka 2. ostvaruju se distribuiranjem takvih materijala pomoću računalnog sustava ili na drugi način činjenja dostupnim javnosti materijala, kojima se promiču, slave ili veličaju ideje mržnje i nesnošljivosti, te proizvodnja, umnožavanje, prodaja, uvoz ili izvoz takvih materijala, odnosno u tom cilju njihovo posjedovanje.

Stavcima 3. – 5. je za prekršaje iz stavka 1. i 2. propisano kažnjavanje pravne osobe, odgovorne osobe u pravnoj osobi, državnom tijelu, pravnoj osobi s javnim ovlastima i jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i kažnjavanje obrtnika te osobe koja obavlja drugu samostalnu djelatnost koji je počinila u vezi obavljanja njezina obrta ili druge samostalne djelatnosti.

Za razliku od

kaznenog djela javnog poticanja na nasilje i mržnju iz članka 325. Kaznenog zakona („NN“125/11., 144/12., 56/15., 61/15.-ispravak, 101/17. i 118/18.) kojim je inkriminirano pozivanje na nasilje ili mržnju,

kao i za razliku od prekršaja iz članka 25. Zakona o suzbijanju diskriminacije („NN“ 85/08. i 112/12.), kojim je inkriminirana diskriminacija,

predložene prekršajne odredbe članka 5. usmjerene su na kažnjavanje slavljenja i veličanja organizacija i ideologija te bivših državnih tvorevina, koje se temelje ili su se temeljile na mržnji i nesnošljivosti, bez obzira je li time neposredno povrijeđen neki pojedinac ili skupina osoba. Naime, objekt zaštite u ovom prekršaju jest društvo samo i njegove osnovne vrednote koje izviru iz samog Ustava Republike Hrvatske.

Kako bi se na što manju mjeru svela mogućnost izigravanja i dvojbi kod naknadnih tumačenja, konkretizirano je da se to u prvom redu (a koji jesu i bit će najčešće zastupljeni) odnosi na fašističke, nacističke, ustaške, četničke te druge političke stranke, pokrete, udruge, države i druge organizacije ili pojedince i ideologije, bivše i sadašnje, koje se u svojoj osnovi i ideji temelje na mržnji i nesnošljivosti.

Propisane kazne ovog nacrta prijedloga usklađene su s oba citirana zakona (Kaznenog zakona i Zakona o suzbijanju diskriminacije), u skladu s težinom prekršaja, odnosno društvenim dobrom koje se štiti.

Naposljetku, imajući u vidu realno moguće situacije da neki od inkriminiranih predmeta ili natpisa iz stavka 1. (prvenstveno se misli na simbole, crteže te spomenike i skulpture) ostane neuklonjen s javnog mjesta, odnosno dostupan javnosti nakon okončanja odlučivanja o prekršaju, stavcima 6. - 9. propisane su odredbe koje uređuju da će ih ukloniti teritorijalno nadležna jedinica lokalne samouprave (općina, grad) o trošak počinitelja prekršaja. Za slučaj eventualnog nepostupanja (pa i opstrukcije) nadležne jedinice lokalne samouprave, propisano je kažnjavanje njene odgovorne osobe. Pri tom, kako bi se izbjegla i takva pravna praznina (a do čega je u minuloj i novijoj povijesti dolazilo i još dolazi – poput spomenika Juri Francetiću kod Slunja, natpisa na spomeniku istoimene postrojbe HOS-a u Splitu, natpisa na pojedinim spomenicima na tzv. „Groblju šajkača“ kod Vukovara i sl.), propisano je i postupanje u slučaju ne donošenja osuđujuće presude, kao i u situaciji neutvrđivanja identiteta počinitelja prekršaja.

T. K.