Gudovac PDF Print E-mail

SJEĆANJE NA PRVI USTAŠKI ZLOČIN

Zbog pandemije koronavirusom, komemoraciji na Spomen –području Gudovac nazočili samo predstavnici Vijeća srpske nacionalne manjine grada Bjelovara i Udruge antifašističkih boraca i antifašista Bjelovara

 

Ni mjesec dana nije prošlo od proglašenja NDH a dogodilo se prvo masovno pogubljenje Srba. Dvjestotinjak Srba iz Gudovca i okolnih sela uhapšeno je i provedeno do sajmišta gdje su strijeljani. Na poljani gdje se dogodio masakr (prvo masovno pogubljenje Srba u tzv. NDH) podignuta je 1955. Spomen-kosturnica. Kasnije je tu postavljen i spomenik „Gudovčan“ kipara Vojina Bakića. Tijekom Domovinskog rata, spomenik je srušen, kosturnica demolirana, ploče razbijene, poljana opustošena. U međuvremenu, Spomen-područje je sanirano, okoliš uređen, obnovljene su spomen ploče s imenima pobijenih, a vraćeno je i postolje na koje bi se trebao ponovo postaviti spomenik.

U organizaciji Vijeća srpske nacionalne manjine grada Bjelovara i Bjelovarsko-bilogorske županije te Udruge antifašističkih boraca i antifašista Bjelovara na Spomen području upriličen je komemorativni skup (zbog pandemije koronavirusom izostalo je masovnije okupljanje). Odana je počast stradalnicima, položeni su vijenci i zapaljene svijeće. „Danas u društvu postoje glasne snage koji negiraju zločin koji se dogodio u Gudovcu, koji negiraju zločine u drugim mjestima, koji negiraju zločinački karakter NDH. Stoga, važno je da se okupljamo i govorimo u Gudovcu i drugim mjestima, da govorimo što se stvarno dogodilo i tko je bio na pravoj strani povijesti“, rekao je Boris Milošević, predsjednik Srpskog narodnog vijeća i izrazio podršku ideji obnove spomenika „Gudovčan“.

Što se zbilo tog 28. travnja 1941? Akcijom „čišćenja terena“ ustaše su masovno hapsile Srbe do podne u samom Gudovcu, a poslije podne i u selima gudovačke općine. Vrlo brzo u gudovačkoj općinskoj zgradi našlo se oko 200 ljudi. Među njima su se nalazila i tri pravoslavna svećenika. Uskoro su svi uhićenici usmjereni prema rijeci Plavnici u blizini Gudovca. U pratnji kolone (četverored) se nalazilo oko 80 zaštitara ustaša. Od ukupno 200 uhićenih (199 Srba i jednog Hrvata) dovedenih na gubilište, 195 je ubijeno na mjestu, dvojicu ranjenih u koloni ustaše hapse i kasnije u bolnici ubijaju, a kako je život uvijek jači od smrti, trojica su nekim čudom preživjela. Mrtva tijela ustaše su prelile vapnom te ih pokrile tankim slojem zemlje.

Taj prvi masovni zločin, 18 dana nakon uspostave tzv. NDH, zgranuo je i okupatore. Pretpostavljajući da će takvi zločini izazvati oružani otpor Srba, njemačka je komanda preuzela od ustaša gradsku vlasti pohapsila kolovođe pokolja. Međutim, 30. travnja donesena je naredba prema kojoj se „akcije čišćenja trebaju izvoditi pod nadzorom njemačke vojske“. Istovremeno su iz zatvora puštene i kolovođe masakra u Gudovcu.

B. M.