Oslobođenje Kostrene PDF Print E-mail

NEPOKOLEBLJIVI DUH KOSTRENJANA

Dana 19. travnja.1945. godine oslobođena je Kostrena od nacističkih zločinaca i njihovih slugu.

U Kostreni su izvršena mnoga zlodjela, streljanja,odvođenja u logore,pljačke, palež kuća. Da zastraše Kostrenjane, fašisti su mnoga zlostavljanja i streljanja izvodili u samim naseljima. Ali ništa nije moglo uplašiti nepokolebljivi duh Kostrenjana.Usprkos brojnim streljanjima,paležu,zatvaranju u zatvore I logore, Kostrena je cijelo vrijeme NOB-e aktivno pružala otpor I pomagala partizane. Kostrenjani su već najesen 1941. Imali spremnu grupu od tridesetak boraca za odlazak u partizane, ali je zbog pada partizanskog logora na Tuhobiću taj odlazak odgođen za početak 1942 kada je 46 Kostrenjana otišlo u partizane. Sveukupno je Kostrena dala 265 boraca od 1700 stanovnika, a treba uzeti u obzir i da je skoro 300 Kostrenjana bilo na moru.Večina ih je učestvovala u savezničkim konvojima, pristupalo ratnim mornaricama saveznika. Prvi brodovi bivših Jugoslavenskih kompanija koji su na zastave stavljali crvenu petokraku, su upravo brodovi pod zapovjedništvom Kostrenjana: Ante Matešić, Slavko Pezelj…

Kostrenski borci su započeli i sa diverzantskim akcijama, ali je uskoro došla naredba da se u Kostreni aktivnosti moraju primiriti jer je Kostrena bila punkt za pebacivanje ljudstva, oružja, sanitetskog materija, hrane i propagandnog materijala u partizane i Gorski Kotar, a također mjesto za lječenje i zbrinjavanje ranjenih partizana,skrivanje aktivista. Tako je prvi sastanak – konferencija mjesnih odbora KPH za Sušak i oklolicu održana u Kostreni 10.10.1941. a u rujnu je započela sa radom partizanska tiskara. U svih četiri godine rata ni jedna grupa koja je polazila iz, ili prolazila kroz Kostrenu, nijedan lječeni partizan, aktivista, nijedna pošiljka raznog materijala nije provaljena .Kostrena je listom bila u antifašističkom pokretu, brinula o svojim borcima ,a spasila je 250 židova koje su kostrenski aktivisti po noći sa barkama prebacili iz Kraljevice u Kostrenui. Nakon nekoliko mjeseci zbrinjavanja u Kostreni pomogli su da se preko Sušaka i Italije sklone u Švicarsku. 126 Kostrenjana dalo je svoje živote u borbi protiv fašizma i nacizma i za oslobođenje svoje rodne grude. Neka im je vječno Hvala I Slava.