Oslobođenje Krka PDF Print E-mail

75. OBLJETNICA

Prije 75 godina, otok Krk je jednodnevnom borbenom partizanskom akcijom oslobođen od fašističkog okupatora, te se svake godine 17. travnja obilježava kao Dan oslobođenja otoka Krka. Središnje obilježavanje se svake godine održava u drugoj jedinici lokalne samouprave otoka Krka, te je ove godine kao domaćin na redu bila Općina Punat, ali je zbog pandemije koronavirusa planirani program otkazan.

Poštujući mjere zabrane okupljanja cvijeće su na spomenike poginulim otočanima u svim otočnim centrima i Gradu Krku položile delegacije podružnica Udruge i predstavnici lokalne samouprave.

 

Na Trgu zahvalnosti u Puntu, kod spomenika NOR-a i Domovinskog rata cvijeće je položila delegacija u sastavu Načelnik Općine Punat, predsjednik UABA otoka Krka i predsjednik podružnice UABA Punat sa članovima izvršnog odbora.

U Gradu Krku, kraj spomenika na krčkom groblju i centralnog spomenika NOR-a i Domovinskog rata u gradskom parku cvijeće i svijeće je položila delegacija u sastavu Gradonačelnik Darijo Vasilić, Darko Fanuko predsjednik udruge, Kata Panić tajnica udruge i Dragan Toljanić predsjednik podružnice Grada Krka.

U općini Malinska Cvijeće i svijeću je kod spomenika palim borcima NOR-a i Domovinskog rata položila delegacija u sastavu Načelnik Općine Malinska – Dubašnica Robert Anton Kraljić i predsjednik podružnice Malinska Alojzije Domboš.

Predstavnici Općine Baška, u prigodi Dana oslobođenja otoka Krka, svake godine zajedno s predstavnicima Udruge antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka, polažu vijence na spomenike u Baški, Jurandvoru i Dragi Bašćanskoj. Zbog mjera socijalnog distanciranja, ove godine spomenike su obišli Općinski načelnik Toni Juranić i voditelj Odsjeka načelnika Darko Krpan, koji su tom prigodom upalili svijeće i minutom šutnje odali počast poginulim antifašističkim borcima i hrvatskim braniteljima.

U Općini Dobrinj kraj spomenika poginulim borcima NOR-a u Polju položeno je cvijeće od strane delegacije Načelnika Općine Dobrinj Nevena Komadine i predsjednice podružnice Dobrinjština Marice Pavačić.

Otok Krk je okupiran 15. travnja 1941. godine pompoznim iskrcavanjem talijanskog desantnog bataljona “San Marco”, a oslobodile su ga jedinice NOV 17. travnja 1945. godine Prema tome, okupacija je trajala pune četiri godine, ako zanemarimo dvomjesečni prekid između kapitulacije Italije i dolaska njemačkih okupatora, u drugoj polovini 1943.

Stanovnici otoka, pretežno siromašni seljaci, sitni obrtnici i malobrojna inteligencija, reagirali su na okupaciju iznenađujuće brzim zaboravom predratni stranačko-političkih sukoba, i povećanom spremnošću za jedinstveni ilegalni otpor okupatoru. S obzirom na prirodne okolnosti, uvjeti za oružanu aktivnost bili su ovdje ograničeni, pa se je s otoka Krka u borbu najčešće odlazilo preko mora ilegalnim vezama. Sudbina velikog broja onih koji su tako napustili otok ostala je nepoznata sve dok se poslije rata nisu vratili kući, ili barem javili da su živi. Slično se događalo i s onima koji su odvedeni u nacifašističke zatvore i logore. Pojedinačno traganje za onima koji se nisu vratili počelo je odmah po završetku rata, ali sistematičnije evidentiranje poginulih krenulo je tek nakon osnivanja

Saveza boraca u drugoj polovini 1947. Bio je to složen posao. Pisanih evidencija nije bilo, ili su bile nepouzdane i nedostupne. Glavni izvor informacija bili su preživjeli. Naravno, nije se radi toga posustalo u traganju za poginulima. Uz puno angažiranje njihovih obitelji, te suradnju i pomoć preživjelih suboraca, ono je vremenom temeljito obavljeno u svim mjestima otoka Krka.

Popis Krčana koji su poginuli kao borci NOV i žrtve fašističkog terora upotpunjuje predstavu o otoku Krku i njegovim ljudima u vrijeme 2. svjetskog rata. Iako su većinom poginuli izvan otoka, oni su nerazdvojni dio njegove antifašističke povijesti. Razmjerno veliki broj poginulih ukazuje na masovnu privrženost krčkog stanovništva antifašističkom narodnooslobodilačkom pokretu. To dodatno potvrđuju i statistički podaci. Od 636 ukupno poginulih, njih više od 85 posto poginuli su kao borci NOV i žrtve fašističkog terora.

Četiri godine narodnooslobodilačkog rata 1941. do 1945. bile su najdramatičnije, ali i najslavnije godine u dugoj povijesti otoka Krka. Krčki antifašisti, koji su izgubili život u toj nemilosrdnoj borbi za slobodu i ljudsko dostojanstvo, zaslužili su da njihova imena ostanu trajno zapisana u povijesti našeg otoka.