Preminula VESNA ČULINOVIĆ-KONSTANTINOVIĆ PDF Print E-mail

PREDSJEDNICA SABA RH U DVA MANDATA

Vesna Čulinović Konstantinović rođena je 26. siječnja 1934. u Beloj Crkvi (Srbija, Vojvodina) u obitelji oca akademika Ferde Čulinovića i majke Rozarije rođ. Žic.

 

Osnovnu školu pohađala je u Gospiću i Varaždinu, a gimnaziju u Zagrebu za koje vrijeme je bila aktivna gimnastičarka i državna reprezentativka Jugoslavije. Na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Zagrebu 1959.g. diplomirala je etnologiju sa psihologijom. Tu je 1965.g. položila strogi doktorski ispit s doktorskim radom na temu: „Otmica kao tradicionalni oblik pribavljanja nevjeste u naroda Jugoslavije“, te stekla stupanj doktora etnoloških znanosti.

Od diplome 1959. do 1988.g. bila je zaposlena u Etnološkom zavodu tadašnje Jugoslavenske a današnje Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, gdje je stekla znanstvena zvanja od asistentice do znanstvene savjetnice. Zadnje četiri godine staža bila je direktorica najstarijeg u Hrvatskoj Etnografskog muzeja u Splitu. Osnovne teme njezinog proučavanja su – socijalna kultura, vjerovanja i običajno pravo. Od 1973. do 1991.g. predavala je kao gost profesor na Pravnom fakultetu u Splitu „Običajno pravo“ u okviru predmeta „Povijest države i prava“. Aktivno je sudjelovala na 60-tak međunarodnih i domaćih znanstvenih skupova. Objavila je 175 stručnih i znanstvenih radova, te 2 knjige i 3 kataloga, i priredila za tisak 2 knjige. Bila je autorica i suautorica izložbi („Sudamja“, „Magija“ i dr.) i otvorila je nekoliko etnografskih izložbi u Splitu i Zagrebu, Senju, Beogradu i dr. Održala je 99 stručnih i znanstvenih predavanja. Recenzirala 60-tak stručnih knjiga i radova. Bila je glavni istraživač nekoliko znanstvenih projekata u Republici Hrvatskoj, zatim predsjednica i član međunarodnih i republičkih znanstvenih tijela, npr.: (od 1969.) počasni član Gruzinskog gospodarstvenog univerziteta u Tbilisiju o 50. godišnjici osnivanja, (od 1973.) član Internacionalnog društva antropologa (Chicago), (1974.) član Sekcije za porodicu jugoslavenskog udruženja sociologa, (1966.-78.) predsjednica Komisije za muzejska i konzervatorska pitanja Hrvatskog etnološkog društva, (1978.-1981.) predsjednica Komisije za kadrovsku politiku i stručni rad Saveza etnoloških društava Jugoslavije, (1982.-4.) predsjednica Savjeta Radne zajednice Istraživačkog centra JAZU, (1984.-1997.) član Research Board of Advisors American Biographical Institute za predlaganje kandidata u biografske leksikone, - (1987.-1990.) bila je koordinatorica nekoliko republičkih etnoloških i folklorističkih istraživanja, (1988.) izabrana za počasnog člana Društva Poljičana kao prva i jedina žena, (1991.-1993.) prva predsjednica Društva prijatelja Moliških Hrvata u Splitu.

Njezini biografski podaci tiskani su u leksikonima: Who's who in the World 6.,7. i 8. ed. Marquise, od 1982/3; International Book of Honour, ABI, 1984; The World who's who of women, IBC, 7.8. i 9. izd. od 1983.; 5.000 Personalities of the World, ABI, 1. ed. 1984.; Dictionary of International Biography, 20. aniversary ed. IBC, Cambridge, England, 1984.; Community Leaders of the World, ABI, 1. Commemorative Issue, Raleigh 1984.; Hrvatski biografski leksikon, Č-D, 1993. str. 128-9.



Odrasla je u obitelji antifašističke orijentacije. U Varaždinu, gdje su živjeli (1941.-4.) od svoje osme godine prenosila je lijekove i poruke od dr. Sergija Šemljakina njihovoj kući, te ih s roditeljima prenosila trgovcu Lovrenčiću u Martijanec gdje su se već zimi 1941. sreli s partizanskim kuririma. Otac i brat Davor otišli su 1943. god. u partizane, a ona je s majkom, nakon izlaska iz ustaškog zatvora u Varaždinu, u ljeto 1944. godine otišla na slobodni teritorij. Kao 10- godišnjakinja, bila je u Topuskom najmlađi kurir Odjela za pravosuđe ZAVNOH-a. Krajem 1944. đak je prve partizanske gimnazije na Baniji gdje je živjela u Đačkom domu u Glini.

U slobodnoj domovini od 1945. g. kao sudionica NOB-e glasala je na prvim izborima. Bila je član rajonskog omladinskog odbora, a od osnutka i tadašnjega Saveza boraca. U Zagrebu i kasnije preseljenjem u Split birana je za člana mjesnog odnosno gradskog odbora boračke organizacije. Na prvim izborima 1990. kao član SDP-a izabrana je za odbornicu u Vijeće mjesnih zajednica gradske Skupštine Splita. Od 1991. (do odlaska u Zagreb krajem 1993.) član je Predsjedništva SDP-a Splita. Godine 2004. izabrana je za potpredsjednicu u Predsjedništvu SABA RH, i 2005. za predsjednicu Sekcije žena antifašistkinja SABA RH, a od Hrv. sabora imenovana je u Državni odbor za proslavu 60. godišnjice pobjede antifašističke koalicije. Godine 2006. izabrana je kao vanstranački član u Savjet seniora SDP-a, a od SABA RH delegirana je za člana Savjeta Spomen područja Jasenovac, na čemu se radi obaveza 2009. godine zahvaljuje. Od 29. ožujka 2007. izabrana je na dužnost predsjednice SABA RH na što je ponovno izabrana i za naredni mandat do Izborne skupštine 2011. godine. Početkom te godine zahvaljuje se na časti i povjerenju radi operacije srca.

Vesna Čulinović Konstantinović, unatoč zdravstvenim problemima, do kraja svog plodonosnog života sudjelovala je u aktivnostima SABA RH.

Bila je udata za prof. dr. sc. Miodraga Konstantinovića, a sin, snaha i dvoje unučadi žive u New Canaan-u (Connecticut, USA).

Savez antifašističkih boraca i antifašista RH i društvo u cjelini odlaskom naše drage Vesne gubi osvjedočenu antifašistkinju i humanisticu. Hvala joj na njenom doprinosu dostojanstvenom i humanom odnosu prema svakom čovjeku i društvu u cjelini.