Povodi PDF Print E-mail

MI NE ZABORAVLJAMO NJEMAČKU KRIVNJU“

To je rekao njemački predsjednik obraćajući se sudionicima središnje komemoracije u povodu 75. obljetnice bombardiranja Drezdena u kojem je u dva dana od savezničkih bombi poginulo 25 tisuća građana. U Drugom svjetskom ratu Drezden je pretrpio najveće bombardiranje od svih europskih gradova

 

 

Za Drugoga svjetskog rata njemački grad Drezden katastrofalno je stradao prilikom noćnog zračnog napada. Bilo je to najveće bombardiranje iz zraka od svih europskih gradova. Britanci su izvršili prvi napad na Drezden 13. veljače 1945. godine u 22 sata i 13 minuta sa 244 aviona tipa Lancaster. Drugi napad izvršili su sa 529 bombardera istog tipa 14. veljače u 1 sat i 30 minuta. U oba napada na Drezden je bačeno 2659 tona razornih i zapaljivih bombi. Zatim su, 14. veljače, 311 amarečkih letećih tvrđava B-17 bacile na Drezden 771 tona, a 15. veljače 210 američkih B-17 461 tona bombi raznih veličina.

Od savezničkih bombi poginulo je 25 tisuća građana (35.000 nestalih). Većina povjesničara smatra da je ubijenih bilo oko 100 tisuća a Enciklopedia Britannica navodi „između 35 i 135 tisuća“. Kad su avioni odletjeli, grad je sličio „na površinu Mjeseca“. Oko 15 četvornih kilometara bilo je potpuno opustošeno, a još je 13,5 kilometara teko oštećeno. Od 28.410 kuća u širem središtu, uništeno ih je 24.866, uključujući 72 škole, 22 bolnice, 19 crkava, 5 kazališta, 50 banaka, 31 hotel i 31 robna kuća. Od 220 tisuća stanova u gradu, 75.000 je posve razoreno, 11.000 ozbiljno, a 88.000 manje do umjereno oštećeno. Ako je u gradu boravilo 1,2 milijuna ljudi, gotovo na svakog stanovnika pala je jedna bomba.

Zašto Drezden, dražesna „Firenca sjevera“, kako je Ozren Podnar onomad nazvao ovaj njemački grad? Jednostavno, kaže - bio je to jedini još pošteđeni njemački grad, oaza relativnog mira usred patnje i pustoši ostataka Trećeg Reicha. Grad je bio praktično nebranjen. Britanska i američka avijacija u rušilačkom su pohodu spržili Drezden, krcat izbjeglicama pred nadirućom Crvenom armijom i počinili najveći masakr u europskoj povijesti. I to u trenutku kad je rat u Europi već bio potpuno odlučen na štetu Osovine.

U Drugome svjetskom ratu bombardiranje iz aviona je bilo glavni nositelj strategijskih ofenzivnih borbenih djelovanja u dubini neprijateljeva teritorija. Tijekom Drugoga svjetskog rata, ukupno je bačeno oko 5 milijuna zarakoplovnih bombi. Maršal Arthur Harris, zvan Bombarder i Koljač, bio je čelnik Zapovjedništva bombaredera Kraljevskog zrakoplovstva. Glavni kreator politike „tepih bombardiranja“ ovako je opisao tu strategiju: „Cilj je uništenje njemačkih gradova, ubijanje njemačkih radnika i narušavanje civiliziranog zajedničkog života u cijeloj Njemačkoj. Valja naglasiti da su uništavanje kuća, javnih objekata, prometnica i života te stvaranje izbjegličkog problema još neviđenih proporcija - prihvaćeni i smišljeni ciljevi, a ne popratni učinci gađanja tvornica“. No, Winston Churchill je mjesec dana nakon Drezdena uputio dopis združenim zapovjednicima Stožera, kojim dovodi u pitanje „daljnju svrhovitost bombardiranja civilnih ciljeva u Njemačkoj“. Haris, koji se proslavio izjavom „ubijam tisuće ljudi svake noći“, nakon rata nije dobio priznanja koja je očekivao, a posadama njegovih bombardera izmakle su medalje kakve su dobili piloti lovaca. Međunarodnim ratnim pravom zabranjeno je bombardiranje nezaštićenih gradova, luka, mjesta i objekata u kojima su smješteni povrijeđeni i oboljeli, povijesnih spomenika i drugih kulturnih vrijednosti.

Njemačka je obilježila 75. obljetnicu bombardiranja Derezdena. Obraćajući se sudionicima središnje komemoracije u Palači kulture u Drezdenu, njemački je predsjednik podsjetio na 25 tisuća žrtava ovog bombardiranja ali i na patnje koje su Nijemci počinili drugima: „Mi ne zaboravljamo njemačku krivnju“. Simbolično, „pomirba“ između Saveznika i Drezdena nastupila je 2005. godine, kada je novcem iz cijelog svijeta, između ostalog i iz SAD i Velike Britanije završena obnova u bombardiranju srušene katedrale.

Bojan Mirosavljev